Na Business Brunchu Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore predstavljene su najvažnije novosti koje značajno mijenjaju zapošljavanje stranih radnika u Hrvatskoj.
Sve veća potreba hrvatskog gospodarstva za stranom radnom snagom posljednjih je godina dovela do niza zakonodavnih promjena koje nastoje pronaći ravnotežu između potreba tržišta rada i učinkovitije kontrole zapošljavanja. Upravo su te teme bile u središtu Business Bruncha Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore (AHK), na kojem su stručnjaci odvjetničkog društva Fijačko i Barović predstavili najvažnije izmjene Zakona o strancima te novosti u području suzbijanja neprijavljenog rada.
Sudionici skupa upozorili su kako su izmjene iz 2025. i 2026. godine među najopsežnijima od donošenja novog Zakona o strancima, a njihov će učinak u velikoj mjeri odrediti način na koji će hrvatski poslodavci ubuduće zapošljavati radnike iz trećih zemalja.
Od kvota do fleksibilnijeg sustava
Hrvatska je tijekom posljednjih petnaestak godina prošla nekoliko različitih modela zapošljavanja stranih radnika. Sustav godišnjih kvota, koji je vrijedio do 2021. godine, zamijenjen je modelom temeljenim na testu tržišta rada i mišljenju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Takav pristup omogućio je veću fleksibilnost, ali je istodobno otvorio prostor za administrativne izazove i različite zlouporabe. Upravo su iskustva iz prakse bila razlog novih zakonskih intervencija kojima se želi povećati transparentnost sustava te osigurati bolja zaštita stranih radnika.
Stroži uvjeti za poslodavce
Izmjene Zakona koje su stupile na snagu tijekom 2025. godine donijele su niz novih obveza za poslodavce. Najvažnija promjena odnosi se na produljenje trajanja dozvole za boravak i rad, koja se sada može izdati na razdoblje do tri godine, čime se smanjuje potreba za čestim administrativnim postupcima.
Istodobno su uvedeni znatno stroži kriteriji za dobivanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Poslodavci sada moraju dokazivati uredno poslovanje, podmirene porezne obveze, odgovarajući promet te propisani omjer domaćih i stranih radnika.
Novost je i obveza osiguravanja primjerenog smještaja kada ga organizira poslodavac, kao i izdavanje zadužnice kojom se pokrivaju eventualni troškovi ako strani radnik ne započne rad ili vrlo brzo prekine radni odnos.
Veća fleksibilnost za strane radnike
Zakonske izmjene ipak donose i određena prava koja olakšavaju položaj stranih radnika. Omogućena je lakša promjena poslodavca, a uveden je i institut dopuštene nezaposlenosti tijekom važenja dozvole. Ovisno o trajanju dozvole, strani radnik može određeno vrijeme ostati bez zaposlenja te u tom razdoblju pronaći novi posao bez pokretanja cijelog postupka ishođenja nove dozvole.
Dodatno je proširen i krug osoba koje mogu raditi bez provođenja testa tržišta rada, posebno u slučaju visokokvalificiranih stručnjaka te nositelja Plave karte Europske unije.
Novi korak u 2026. godini
Ovogodišnje izmjene Zakona donijele su dodatna pooštravanja. Jedna od najvažnijih novosti jest teritorijalno ograničenje rada. Strani radnik kojem je dozvola izdana temeljem testa tržišta rada može raditi samo na području policijske uprave za koju je test proveden, čime se želi spriječiti zaobilaženje sustava deficitarnosti pojedinih zanimanja.
Značajna promjena odnosi se i na osobe ovlaštene za zastupanje trgovačkih društava koje dolaze iz trećih zemalja. One sada moraju ishoditi posebnu dozvolu kao ključno osoblje, uz ispunjavanje propisanih financijskih i kadrovskih uvjeta.
Od lipnja 2027. godine uvodi se i obvezno polaganje ispita hrvatskog jezika na razini A1.1 za radnike koji žele ostvariti dugotrajniji boravak u Hrvatskoj, pri čemu će troškove polaganja snositi poslodavac.
Hrvatska među europskim rekorderima
Na skupu je predstavljena i usporedba hrvatskog sustava s Njemačkom, Austrijom i Slovenijom. Dok Njemačka naglasak stavlja na privlačenje kvalificiranih stručnjaka, Austrija koristi bodovni sustav, a Slovenija jedinstvenu dozvolu uz snažnu ulogu zavoda za zapošljavanje.
Hrvatska se, međutim, posljednjih godina svrstala među države Europske unije koje izdaju najveći broj dozvola za boravak i rad. Nakon rekordnih više od 206 tisuća izdanih dozvola tijekom 2024. godine, u 2025. zabilježen je pad od oko 17 posto, ponajprije zbog strožih uvjeta za poslodavce i novih procedura.
Potreba za ravnotežom
Sudionici Business Bruncha zaključili su kako će uspješnost novih zakonskih rješenja ovisiti prije svega o njihovoj provedbi u praksi. Hrvatsko gospodarstvo i dalje snažno ovisi o radnicima iz trećih zemalja, osobito u građevinarstvu, turizmu, prometu i uslužnim djelatnostima.
Stoga će najveći izazov u narednim godinama biti pronaći ravnotežu između potrebe za brzim zapošljavanjem, zaštite prava stranih radnika te učinkovitog nadzora kako bi se spriječile zlouporabe i neprijavljeni rad.
