Potrošnja tekstila u EU po utjecaju na okoliš uz hranu, mobilnost i stanovanje

In Ekologija
tekstilpromet

Svaki stanovnik EU-a godišnje u prosjeku kupi gotovo 15 kilograma odjeće i tekstilne robe i ta je potrošnja po štetnom utjecaju na klimu i okoliš odmah iza hrane, stanovanja i mobilnosti, pokazali su podaci Europske agencije za okoliš (EEA).

Pandemijska kriza smanjila je prodaju tekstila u 2020. za devet posto, a odjeće za 17 posto, ali potrošnja se zadržala na visokoj razini, utvrdila je agencija u izvješću objavljenom u četvrtak.

Za proizvodnju te robe potreban je 391 kilogram sirovina, devet kubičnih metara vode i 400 četvornih metara zemlje po stanovniku, uz ugljični otisak po stanovniku od oko 270 kilograma, izračunala je u četvrtak EEA.

Agencija je utvrđenih 15 kilograma po stanovniku, podijelila na 6,1 kilogram odjeće, šest kilograma tekstila za kućanstvo, poput posteljine i tepiha, te 2,7 kilograma obuće.

EEA nije izračunala potrošnju za svaku zemlju EU-a posebno, ali ona je uglavnom veća u bogatijim zemljama imaju veću potrošnju, rekao je stručnjak EEA-e Lars Mortensen.

Rezultati predstavljaju procjene pa mogu varirati od istraživanja do istraživanja, ali godišnji je prosjek ostao relativno konstantan u proteklih 10 godina.

Očekuje se da će podaci za 2021. biti slični onima za 2020., a ova bi godina trebala donijeti povećanje, rekao je Mortensen.

Budući da se ti proizvodi uglavnom proizvode u Aziji, većina resursa troši se u toj regiji na koju otpada i lavovski dio emisije štetnih plinova. Od 270 kilograma ugljičnog dioksida po stanovniku tek je nešto više od četvrtine proizvedeno u EU.

Zemlje EU-a tekstil uglavnom uvoze iz Kine, Bangladeša i Turske, a izvoze ponajviše u Veliku Britaniju, Švicarsku i SAD.

Europska komisija namjerava krajem ožujka predstaviti strategiju o održivom tekstilu i kružnom gospodarstvu, a prije objave pozvala je tekstilnu industriju da se okrene kružnim poslovnim modelima i usredotoči na trajni, bezvremenski dizajn kako bi se smanjio utjecaj na okoliš.

Prema europskoj agenciji za okoliš, negativan utjecaj tekstilne industrije na klimu i okoliš može se smanjiti održavanjem vrijednosti tekstila, produljenjem njegovog životnog ciklusa i pojačanom upotrebom recikliranih materijala.

To zahtijeva ne samo tehničke, društvene i ekonomske inovacije, već i promjene ponašanja potrošača i političku podršku, poručuju.

Tekstilna industrija spada među najveće privredne grane u svijetu i prema procjenama Ujedinjenih naroda ostvaruje godišnji promet od 2.400 milijardi dolara i zapošljava više od 75 milijuna ljudi.

U EU njezin je prihod u 2019. iznosio 162 milijarde eura, a zapošljavala je više od 1,5 milijuna radnika, prema EEA-i. (H)

You may also read!

Vedrana Jelušić Kašić

Vincek postaje četvrto poduzeće na domaćem tržištu kapitala

Privredna banka Zagreb (PBZ), dio Sektora inozemnih banaka (IBD) Intesa Sanpaolo Grupe, djelovala je kao jedini agent izdanja i

Read More...
Elon Musk

Walter Isaacson: Elon Musk – Fascinantna biografija najkontroverznije osobe današnjice

„Kao dijete u Južnoj Africi Elon Musk upoznao je bol i naučio ga je preživjeti. Kad je imao dvanaest

Read More...
Erste bank

Erste Group nastavlja sa solidnim rezultatom u trećem tromjesečju

U prvih devet mjeseci 2024. Erste Group Bank AG ostvario je operativnu dobit u iznosu od 4,51 milijarde eura.

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design