Godišnji pregled Eurofounda (tripartitne agencije Europske unije) o kretanju minimalnih plaća pruža ažurirane informacije o razvoju minimalne plaće, pojedinosti o tome kako su stope postavljene i koji su kriteriji korišteni u njihovoj prilagodbi te prikazuje utjecaj politike na razini EU-a na određivanje minimalne plaće.
Nacionalne stope minimalne plaće značajno su podignute u gotovo svim zemljama EU-a 2024. godine, preokrenuvši gubitak kupovne moći koji su radnici s minimalnom plaćom iskusili između 2021. i 2023., prema relevantnim izračunima.
Izvješće pokazuje da su najznačajnija proporcionalna povećanja nacionalnih minimalnih plaća primijećena u zemljama s najnižim minimalnim plaćama, čime se potiče tekući proces konvergencije. Međutim, razlike u razinama nacionalnih minimalnih plaća diljem Europe i dalje su značajne.
Bruto nominalne nacionalne minimalne plaće za 2024. bile su najviše u Luksemburgu (2.571 €), Irskoj (2.146 €) i Nizozemskoj (2.070 €), dok su najniže bile u Bugarskoj (477 €), Rumunjskoj (663 €) i Mađarskoj (697 €). ). Najveći porast dogodio se u Poljskoj (21,5%), a slijede Hrvatska i Bugarska (20%). U zemljama poput Belgije (2%), Njemačke i Francuske (iznad 3%) povećanja su bila umjerenija.
U zemljama u kojima nije utvrđena nacionalna minimalna plaća, čini se da je rast kolektivno dogovorenih minimalnih stopa za 10 slabo plaćenih poslova bio umjereniji između siječnja 2023. i siječnja 2024., a ne svi gubici kupovne moći koji su se dogodili od početka COVID-a -19.
Unatoč ovim povećanjima i dalje je otvoreno pitanje primjerenosti minimalnih plaća. Osobe s minimalnom plaćom znatno teže spajaju kraj s krajem od ostalih radnika. U prosjeku diljem EU-a, gotovo 28 % primatelja minimalne plaće koji žive sami bez uzdržavanih osoba prijavilo je takve poteškoće 2022., dok je to slučaj s 14 % ostalih zaposlenika. Za zaposlenike s minimalnom plaćom općenito, udio koji je prijavio poteškoće spajanja kraja s krajem bio je 23%, u usporedbi s 13% za ostale zaposlenike. Značajno je da je 10% zaposlenika s minimalnom plaćom u EU-u prijavilo poteškoće s održavanjem odgovarajuće topline u svojim domovima, u usporedbi sa 6% ostalih zaposlenika.
U Hrvatskoj sukladno Zakonu o minimalnoj plaći, svakom se radniku za njegov rad u punom radnom vremenu mora isplatiti minimalna plaća što se smatra najnižim mjesečnim iznosom bruto plaće koja se radniku isplaćuje. Sporazum poslodavca i radnika o odricanju od prava na isplatu minimalne plaće nije dopušten.
Iznimno od navedenoga, minimalnom plaćom se smatra najmanji iznos mjesečne bruto plaće prema složenosti poslova za puno radno vrijeme ugovoren kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena sukladno općem propisu o radu.Poslodavac koji ne isplati tako povećanu minimalnu plaću utvrđenu kolektivnim ugovorom, čija je primjena proširena, odgovara za prekršaj.
Visinu minimalne plaće za svaku godinu propisuje Vlada RH posebnom uredbom te je tako Uredbom o visini minimalne plaće za 2024. godinu propisana minimalna plaća u iznosu od 840,00 eura bruto (neto 677 eura), za puno radno vrijeme. Ta se minimalna plaća isplaćuje za mjesec siječanj 2024. do zaključno sa mjesecom prosincem 2024. koja se, u pravilu, isplaćuje u siječnju 2025.Ako je radno vrijeme radnika kraće od punog radnog vremena, minimalna plaća se utvrđuje i isplaćuje razmjerno ugovorenom radnom vremenu. U iznos minimalne plaće se ne ubrajaju povećanja plaće radnika temeljem: prekovremenog rada,otežanih uvjeta rada,noćnog rada,rada nedjeljom,rada blagdanom ili nekim drugim neradnim danom propisanim posebnim zakonom.
Praksa povezivanja minimalnih plaća s postotkom prosječne ili srednje plaće, kao što je preporučeno u Direktivi o minimalnim plaćama EU-a za procjenu njihove primjerenosti, bila je važan čimbenik povećanja minimalnih plaća 2024. u sve većem broju država članica. Manje se pozornosti pridavalo drugim kriterijima, primjerice jesu li stope u apsolutnom smislu primjerene za osiguranje pristojnog životnog standarda.
Govoreći o objavljivanju godišnjeg izvješća, izvršni direktor Eurofounda Ivailo Kalfin rekao je: „Da bismo razumjeli primjerenost plaća, ključno je ispitati odnos između nacionalnih minimalnih razina plaća i financijskih pritisaka koje osjećaju ti primatelji. Osiguravanje odgovarajućih minimalnih plaća za radnike diljem Europske unije ključno je za jamčenje pristojnih radnih i životnih uvjeta te za izgradnju poštenih i otpornih gospodarstava i društava kako je navedeno u Europskom stupu socijalnih prava.“
Vitomir Begović
