Ministar financija Marko Primorac u utorak je kazao da je usporavanje inflacije u prosincu lani na 13,1 posto bilo očekivano, istaknuvši i da bi bilo neodgovorno trenutnu razinu općeg porasta cijena pripisivati uvođenju eura, kao i da su svjesni da postoje određeni slučajevi neopravdanog dizanja cijena tijekom prelaska na euro.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas da su potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle u prosincu za 13,1 posto na godišnjoj razini, što znači da je došlo do postupnog usporavanja rasta, s obzirom da je inflacija u studenome iznosila 13,5 posto.
“Ipak dolazi do smanjenja tih inflatornih pritisaka, to je ono čemu smo se nadali i što smo i očekivali”, izjavio je Primorac, podsjetivši da je Vlada za ovu godinu projicirala inflaciju od 5,7 posto.
Napomenuo je da je na rast inflacije u prosincu dominantno utjecao rast cijena u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića, koji je iznosio 19 posto. “To je ono što nas posebno zabrinjava”, rekao je Primorac.
DZS je objavio i da je inflacija u cijeloj 2022. iznosila 10,8 posto, dok je Vlada prognozirala da će ona u 2022. iznositi 10,4 posto, što znači, rekao je Primorac, da je “neznatno podcijenila” inflaciju.
“Ali možemo reći da je to odstupanje doista minimalno, tako da su i naša inflatorna očekivanja u tom kontekstu bila opravdana”, kazao je ministar financija.
“Osigurani svi mehanizmi za transparentan prelazak s kune na euro”
Što se tiče zamjene kune eurom i dodatnih inflatornih pritisaka s te osnove, Primorac je podsjetio da se kontinuirano isticalo da može doći do neznatnog povećanja cijena, koje se dogodilo i u ostalim zemljama koje su uvodile euro, a koje je u prosjeku iznosilo od 0,2 do 0,4 posto, “što je beznačajno”:
Ustvrdio je da su osigurani svi mehanizmi za transparentan prelazak s kune na euro, a u zakonu o uvođenju eura jasno su propisane procedure i načini preračunavanja i zaokruživanja cijena.
“Tako da ni sam prelazak s kune na euro ne bi trebao značajno povećavati cijene”, ustvrdio je Primorac.
Rekao je da treba pričekati podatke o inflaciji u siječnju i tada vidjeti koliko je stvarno uvođenje eura doprinijelo situaciji s inflacijom.
“Pripisivati ovu razinu općeg porasta cijena uvođenju eura bi bilo u svakom slučaju neodgovorno”, ustvrdio je Primorac, ocijenivši i da to zbunjuje građane.
Međutim, istaknuo je da su u Vladi svjesni da postoje određeni slučajevi u kojima je doista došlo do neopravdanog povećanja cijena, zbog čega su i donijeli zaključak o zaštiti potrošača od takvih praksi, dok Državni inspektorat, Porezna i Carinska uprava u tom kontekstu provode nadzore.
“Neki subjekti olako shvatili odredbe zakona o euru i zakona o zaštiti potrošača”
Na pitanje novinara je li se trebalo ranije reagirati, s obzirom da sve upućuje da su trgovci i ostali pružatelji usluga cijene već zaokruživali u prosincu, Primorac je ustvrdio da o tim povećanjima cijena “nemamo empirijske podatke”.
“Tu se uglavnom radi o nekim anegdotalnim primjerima, gdje je netko utvrdio da je neki artikl 31. prosinca bio na jednoj cijeni, a kasnije na drugoj”, izjavio je ministar.
Ponovio je da postoje slučajevi gdje je došlo do neopravdanog povećanja cijena, no i ocijenio da je priča o zaokruživanju “malo pretrivijalna”.
Ustvrdio je i da su neki poslovni subjekti olako shvatili odredbe zakona o euru i zakona o zaštiti potrošača te nisu poštivali načela zaštite potrošača te neopravdanog povećanja cijena, no kako za takva ponašanja postoje sankcije.
“Ukoliko je u procesu konverzije neki poslovni subjekt povećavao svoje marže, u trenutku kad su kupci bili ‘privremeno smanjene sposobnosti’ objektivno vrednovati cijene u eurima u odnosu na cijene u kunama, tada on ne postupa sukladno poštenoj poslovnoj praksi, i takvi se slučajevi mogu sankcionirati te za njih postoje zapriječene kazne”, istaknuo je Primorac, koji je apelirao na sve koji su neopravdano podigli cijene, a još ih nisu vratili, da to učine.
Poručio je da u borbi protiv prakse neopravdanog dizanja cijena država “može učiniti sve”, ali samo je pitanje u kojoj mjeri će koristiti instrumente koji su joj na raspolaganju.
Odgovarajući na pitanje novinara, rekao je i da ako podaci za siječanj pokažu da je kretanje inflacije u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje značajno veće, onda se može govoriti i o tome da se i “kod nas eventualno i zbog uvođenja eura nešto dogodilo”.
Pritom treba uzeti u obzir i činjenicu da u svijetu općenito dolazi do smanjivanja cijena, od proizvođačkih cijena do onih hrane i energenata, pa je onda povećavanje cijena baš u procesu konverzije i njihovo pravdanje povećanjem troškova – neopravdano.
“Pokušava se dezavuirati cijeli državni aparat”
Primorac se osvrnuo i na medijske usporedbe maloprodajnih cijena u Hrvatskoj i susjednim zemljama, kao i isticanja razlika u plaćama, istaknuvši da se to ne može pripisivati uvođenju eura, jer su te razlike postojale i prije.
“Pokušava se dezavuirati cijeli državni aparat, pri čemu se i porezni sustav pokušava prikazati kao nekonkurentan”, ustvrdio je Primorac, koji je podsjetio da je u Hrvatskoj PDV snižen na pet posto na cijeli niz prehrambenih proizvoda.
Također, neki problematiziraju i porezno opterećenje dohotka, pa Primorac podsjeća da u Hrvatskoj oko 1,8 milijuna građana ne plaća porez na dohodak. (H)
