Proizvođačke cijene u industriji EU-a i eurozone ponovo su pale u studenome, drugi mjesec zaredom, odražavajući pojeftinjenja u energetskom sektoru, a u Hrvatskoj porasle su istim tempom kao i u listopadu, pokazuju procjene Eurostata.
Na razini EU-a i 19-člane eurozone proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u studenome su pale 0,9 posto u odnosu na listopad, kada su smanjene za revidiranih 2,6 odnosno tri posto, objavio je statistički ured EU-a.
Cijene energenata pale su drugi mjesec zaredom, premda znatno blaže nego u listopadu.
U EU su bile niže za 1,9 posto nego u listopadu kada su se smanjile za 6,9 posto. U eurozoni smanjene su za 2,2 posto u odnosu na listopad, kada su bile pale za 7,4 posto.
Pale su i cijene intermedijarnih roba, na oba područja za 0,4 posto, nakon 0,2-postotnog rasta u mjesecu ranije.
U svim ostalim promatranim kategorijama proizvoda cijene su porasle, također blaže nego prethodnih mjeseci.
Najviše su pak i u EU i u eurozoni porasle cijene netrajnih potrošačkih roba, za 0,6 posto, otprilike dvostruko blaže nego u listopadu.
Kad se isključi energetski sektor, proizvođačke su cijene u industriji na oba područja bile više za 0,1 posto nego u listopadu kada su porasle za 0,5 posto.
Oštar pad u Bugarskoj i Slovačkoj
Najizraženiji, dvoznamenkasti pad proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda zabilježen je u studenome u Bugarskoj i Slovačkoj, od 12,6 i 11,6 posto u odnosu na listopad.
Slijedi Grčka s padom cijena od šest posto.
U Hrvatskoj su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u studenome na mjesečnoj razini porasle za jedan posto, kao i u mjesecu ranije, pokazuju tablice Eurostata.
Isti postotni rast bilježila je u pretposljednjem mjesecu prošle godine i Finska, a blizu je i Rumunjska s rastom cijena za 0,9 posto.
Najveći rast cijena bilježile su Italija, od 3,3 posto, Švedska, od 2,7 posto, i Irska, od 2,4 posto, navodi se u priopćenju Eurostata.
Blaži rast cijena u energetskom sektoru
Godišnja usporedba pokazuje blaži rast cijena u studenome i u EU i u eurozoni, za 27,4 odnosno 27,1 posto, nakon 31-postotnog rasta u listopadu, prema revidiranom podatku.
Daleko najveći rast cijena, premda blaži nego u listopadu, bilježili su energenti čija je cijena u studenome bila viša za oko 56 posto u oba područja. U listopadu bili su poskupjeli za 66,3 posto u EU i za 64,9 posto u eurozoni.
Njihov je rast znatno blaži nego u kolovozu i rujnu kada su bile više nego dvostruko veće nego u istom radzdoblju prethodne godine.
Zamjetno su u studenome porasle i cijene netrajne potrošačke robe, za 17,1 posto u EU i za 16 posto u eurozoni, kao i u listupadu, pokazuju tablice Eurostata.
Sličan rast bilježile su i cijene intermedijarnih dobara, za oko 15,5 posto u oba područja.
Najmanje su ponovno porasle cijene kapitalnih dobara, za 7,7 posto u EU i za 7,6 posto u eurozoni.
Kad se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene u industriji bile su u EU više za 13,6 posto nego u istom mjesecu godine ranije, a u eurozoni za 13,1 posto.
Hrvatska u društvu Slovenije i Bugarske
Gotove sve su zemlje EU-a u studenome bilježile dvoznamenkaste stope rasta proizvođačkih cijena u industriji u odnosu na isti mjesec godine ranije, uz izuzetak Malte gdje su porasle 7,7 posto.
Daleko najsnažnije ponovo su porasle u Mađarskoj, za 63,5 posto.
Slijede Latvija i Rumunjska sa skokom cijena za 51,2 odnosno za 44,8 posto.
U Hrvatskoj su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u studenome bile više za 24,2 posto nego u istom mjesecu godine ranije. U listopadu bile su porasle za 23,7 posto.
Najbliže Hrvatskoj bile su Slovenija i Bugarska s rastom proizvođačkih cijena od 23,2 i 25,3 posto.
Pad cijena na godišnjoj razini bilježila je u studenome samo Irska, za 13 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. (H)
