Treću uzastopnu godinu, u drugom je kvartalu ostvaren suficit na tekućem računu platne bilance, ove godine na razini od 212,1 milijun eura, čak 79,7% više nego u istom razdoblju prethodne godine. Za ostvarenje rasta suficita uslužni je podračun ponovno bio ključan. Naime, primarno je zbog rasta prihoda od međunarodnoga turizma (za 10,1%), ostvareno povećanje suficita cijelog uslužnog podračuna i to za 87 milijuna eura. Istodobno je na najvećem deficitarnom podračunu koji evidentira razmjenu roba Hrvatske s inozemstvom, ostvarena stagnacija deficita (+0,3%) primarno zbog znatno smanjene dinamike rasta robnoga uvoza (s 10,2% na 4,4%).
Rastu suficita na tekućem računu pridonijela su i povoljna kretanja na podračunu primarnog dohotka gdje je, temeljem manjih rashoda za kamate na inozemni dug, smanjen deficit za 16,5%. Jedino su kretanja na podračunu sekundarnog dohotka bila nepovoljnija te je smanjen suficit za 9,5% zbog smanjenja prihoda i kod opće države (manji iznos sredstava za tekuće namjene iz fondova EU) i kod ostalih sektora (manja vrijednost radničkih doznaka).
Iako je u drugom kvartalu ostvaren rast suficita, to nije bilo dovoljno da anulira lošija kretanja u prvom kvartalu (kada je porasla znatno viša razina deficita za 35,8%), tako da je na razini prve polovine godine ostvaren veći deficit nego u istom razdoblju prošle godine za gotovo trećinu (32%). Time je smanjen i suficit na razini posljednja četiri kvartala do razine od 3% BDP-a što je za jedan postotni bod manje nego u 2017. godini kada je iznosio 4% BDP-a.
Na razini cijele 2018. godine očekujemo zadržavanje suficita, što će biti šesta uzastopna godina pozitivnog salda u transakcijama Hrvatske s inozemstvom, ali na nižoj razini BDP-a nego prethodne godine (oko 3%), primarno zbog pogoršanja robnoga podračuna.
