Europska unija suočava se s krizom mentalnog zdravlja. Procjene pokazuju da je 25% građana EU-a imalo problema s mentalnim zdravljem barem jednom prije COVID-A 19. Pandemija je pogoršala situaciju u smislu sve veće prisutnosti stresa, tjeskobe i depresije. Zbog pandemije mnogi zaposlenici provode pretjerano velik dio vremena i privatnog života “povezani” s poslom. Uvjeti rada se mijenjaju, što otvara nova pitanja o dobrobiti na radnom mjestu.
Troškovi uzrokovani oboljenjima mentalnog zdravlja procjenjuju se na više od 4% BDP-a u svim državama članicama EU. Utvrđeno je da brojni psihosocijalni faktori rizika na poslu povećavaju rizik od razvoja anksioznosti, depresije i izgaranja.
Psihičko zdravlje nikad nije bilo važnije i zato je potrebno osvijestiti o važnosti mentalnog zdravlja.Problem je i što Hrvatska još uvijek nema Nacionalnu strategiju zaštite mentalnog zdravlja budući je prethodna za razdoblje od 2011. do 2016., davno istekla, a nova još uvijek nije donesena?!
Zdravlje je temelj dobrog i uspješnog života i rada kako pojedinca tako i organizacije. Zabrinutost za održavanje i poboljšanje zdravlja zaposlenika je razumna, jer su zdravi i zadovoljni radnici koji rade u sigurnom i poticajnom radnom okruženju produktivniji i kreativniji, manje je vjerojatno da će se razboliti i manje vjerojatno da će otići na bolovanje. Poslodavcu koji nudi dobro i poticajno radno okruženje lakše je zaposliti kvalitetnije osoblje i potvrditi društvenu odgovornost te doprinijeti lojalnosti radnika.
Promicanje zdravlja na radnom mjestu sustavne su ciljane aktivnosti i mjere koje poslodavac provodi na temelju zakona s ciljem održavanja i jačanja tjelesnog i mentalnog zdravlja radnika. Potreban je zajednički napor poslodavaca, radnika i društva na poboljšanju zdravlja i dobrobiti ljudi na radnom mjestu. To se postiže poboljšanjem organizacije rada i radnog okruženja, poticanjem zaposlenika na aktivno sudjelovanje u aktivnostima zaštite i promocije zdravlja,izborom zdravog načina života i promicanje osobnog razvoja.
Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja Europskog parlamenta raspravljao je o ovoj temi te je pozvao na modernizaciju postojećeg zakonodavstva u području sigurnosti i zdravlja na radu, koje će odgovoriti na nove uvjete i izazove digitalnog doba. Upućen je i poziv Europskoj komisiji da 2023. proglasi Godinom dobrog mentalnog zdravlja.
Pozitivni primjeri skrbi o mentalnom zdravlju zaposlenika iz nekih hrvatskih tvrtki a posebno onih iz zemalja EU potvrđuju brojne koristi proaktivnog pristupa ovoj problematici, pa je logično dobru praksu širiti na nacionalnoj razini.
Vitomir Begović
