Prema najnovijem istraživačkom izvješću kojeg je objavio Erste Group Research, razine javnog duga u srednjoj i istočnoj Europi znatno su niže nego u zapadnoj Europi. U 2017. godini očekuje se pad regionalnog prosjeka ispod 53% BDP-a u usporedbi s približno 90% u europodručju, a u 2018. i 2019. godini nastavak tog pada.
Juraj Kotian, Voditelj SIE Macro/Fixed Income Research, u analizi je istaknuo da je do najsnažnijeg smanjenja omjera duga prema BDP-u, za 10 postotnih bodova, s razine od skoro 45% u 2012. na očekivanu vrijednost za ovu godinu od 35%, došlo u Republici Češkoj koja već drugu godinu zaredom ima proračunski suficit. Sve SIE države također su uštedjele nešto novca na nižim troškovima kamata. S obzirom na relativno visoku razinu duga i prilično slobodnu monetarnu politiku, Mađarska je ostvarila najveću uštedu na godišnjim troškovima za kamate (u vrijednosti većoj od 1pp BDP-a).
Fiskalno posustajanje u Rumunjskog moglo bi dovesti do određenih promjena trenda javnog duga, ali pri trenutačnoj razini duga (37% BDP-a) to ne predstavlja prijetnju za kreditni rejting Rumunjske te je još uvijek drugi najniži omjer u regiji. Međutim, smanjenje deficita u ovom je trenutku hitnije za Rumunjsku, jer je dobra fiskalna rezerva za protucikličnu politiku važna za nošenje s razdobljima gospodarskog pada. Čini se da čak i ako dođe do blagog povećanja kamatnih stopa i prinosa, kuponi na dospjelim obveznicama u srednjoj i istočnoj Europi mnogo su viši nego troškovi refinanciranja na tržištu, pa bi prosječni kamatni troškovi na javni dug trebali pasti i više.
Kada je riječ o Hrvatskoj, Alen Kovač, direktor Ureda za ekonomska istraživanja u Erste banci istaknuo je kako je nastavak solidne dinamike gospodarskog rasta u Hrvatskoj potpomogao zadržavanje povoljnih fiskalnih trendova i u 2017., nižim deficitom od planiranog, manjim potrebama financiranja, te zbog pada premije na rizik u okruženju nižih kamatnih stopa, i daljnjim padom troška servisiranja javnog duga. Razina javnog duga također bilježi nastavak silaznog trenda te stoga očekujemo nastavak pada prema razni od 80% BDP-a, kao i daljnji pad ispod te razine u 2018. Fokus Ministarstva financija na refinanciranju duga cestarskog sektora dodatno će poboljšati ročnu strukturu i smanjiti trošak servisiranja duga.
