Erste Group zabilježio je rast operativnih prihoda za 8,2% posto, na 7,7 milijardi eura u 2021. godini. Taj snažan poslovni rezultat odražava veći neto prihod od kamata zbog rasta kamatnih stopa u Češkoj i Mađarskoj te solidan rast volumena kredita, kao i znatno veći neto prihod od naknada i provizija, zahvaljujući oporavku gospodarstava i tržišta regije.
Povoljno okruženje rizika tijekom prošle godine omogućilo je naglo smanjenje troškova rizika s 1,3 milijarde eura u 2020. na 159 milijuna eura u 2021. Zbog tih je kretanja Erste Group ostvario neto dobit od 1,92 milijarde eura za 2021. godinu (2020.: 783 milijuna eura, 2019.: 1,47 milijardi eura).
“Najnoviji događaji u vezi ruskog rata s Ukrajinom šok su za sve koji vjeruju u europsku ideju mira, demokracije i prosperiteta. Kako stvari trenutačno stoje, sukob će imati neprocjenjive posljedice za kontinent – u političkom, ekonomskom, ali prije svega u humanitarnom smislu. Erste Group nema podružnice s izravnim poslovanjem u Rusiji ili Ukrajini i naša izravna izloženost tim zemljama je zanemariva. Međutim, naša geografska blizina i duboke veze s cijelom regijom sa sobom donose humanitarnu odgovornost. Kao banka u srcu Europe, bit ćemo uz ljude u regiji s potporom i pomoći,” rekao je Bernd Spalt, predsjednik Uprave Erste Groupa.
Stefan Dörfler, član Uprave Erste Groupa zadužen za financije: “Imamo dokazani poslovni model, jak trag u dinamičnim gospodarstvima srednje Europe i solidnu kapitalizaciju. Svjesni smo izazova koje bi najnoviji razvoj događaja mogao predstavljati, ali smo i uvjereni da smo vrlo dobro pozicionirani da ih ispunimo. Snažan ekonomski uzlet SIE regije prošle godine pomogao je povećati naš rezultat podupirući solidan rast potražnje za kreditima. U kombinaciji s rekordnim prihodima od naknada i dobrim upravljanjem troškovima, to je dovelo do snažnog rasta našeg operativnog rezultata. Budući da su naši troškovi rizika u 2021. bili daleko ispod razina uzrokovanih Covidom u 2020., naš je ukupni rezultat naglo porastao.”
Operativni prihodi porasli 8,2%
Neto prihod od kamata povećao se na 4.975,7 milijuna eura (+4,2 %; 4.774,8 milijuna eura), ponajprije zbog rasta stopa u Češkoj i Mađarskoj, snažnog rasta volumena na svim tržištima i pozitivnih jednokratnih učinaka povezanih s rastom sredstava ciljanih operacija dugoročnog refinanciranja TLTRO III u Austriji i Slovačkoj. Neto prihod od naknada i provizija porastao je na 2.303,7 milijuna eura (+16,5 %; 1.976,8 milijuna eura) uz snažan gospodarski oporavak i rastuća tržišta kapitala. Povećanja su zabilježena u svim ključnim kategorijama prihoda od naknada i provizija te na svim ključnim tržištima. Neto rezultat trgovanja smanjio se na 58,6 milijuna eura (137,6 milijuna eura); stavka dobici/gubici iz financijskih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak porasla je na 173,2 milijuna eura (62,0 milijuna eura). Operativni prihodi povećali su se na 7,742,0 milijuna eura (+8,2 %; 7,155,1 milijun eura).
Operativni rezultat porastao za 17.1% odražavajući skroman rast troškova
Opći administrativni troškovi povećali su se na 4.306,5 milijuna eura (+2,0 %; 4.220,5 milijuna eura), troškovi zaposlenih povećali su se na 2.578,1 milijun eura (+2,3 %; 2.520,7 milijuna eura). Broj zaposlenih smanjio se za 2,4% i dosegnuo 44.596. Ostali administrativni troškovi povećali su se na 1.180,3 milijuna eura (+1,9 %; 1.158,9 milijuna eura). Uplate u sustave osiguranja depozita uključene u ostale administrativne troškove smanjile su se na 122,4 milijuna eura (132,2 milijuna eura). Deprecijacija i amortizacija porasle su na 548,0 eura (+1,3 %; 540,9 milijuna eura). Operativni rezultat znatno je porastao na 3.435,5 milijuna eura (+17,1 %; 2.934,6 milijuna eura), a omjer troškova i prihoda znatno se poboljšao na 55,6 % (59,0 %).
Snažan rast neto dobiti zbog značajno nižih troškova rizika
Zbog neto alokacija, rezultat umanjenja vrijednosti koji proizlazi iz financijskih instrumenata („troškovi rizika“) iznosio je -158,8 milijuna eura ili 9 baznih bodova prosječnih bruto kredita klijentima (-1.294,8 milijuna eura ili 78 baznih bodova). Neto alokacije za rezervacije za kredite i predujmove te za preuzete obveze i jamstva zabilježene su u Češkoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj, Srbiji i Mađarskoj, ali su općenito ostale na vrlo niskoj razini. Pozitivan doprinos ostvaren je iz prihoda od povrata već otpisanih kredita, kao i od isplata, prvenstveno u Austriji (u segmentu štedionica). U usporednom razdoblju ažurirani parametri rizika informacijama o budućnosti pandemije bolesti COVID-19 doveli su do visokih neto alokacija za rezerviranja za kredite i preuzetih obveza i jamstva. Udio nenaplativih kredita temeljen na bruto kreditima klijentima poboljšao se i pao na povijesno nisku razinu od 2,4 % (2,7 %). Pokrivenost nenaplativih kredita rezervacijama (bez kolaterala) povećala na 90,9 % (88,6 %).
Ostali operativni rezultati iznosili su -310,5 milijuna eura (-278,3 milijuna eura). To se pogoršanje moglo pripisati efektima valuacije i višim troškovima godišnjih doprinosa u sanacijske fondove; potonji su se povećali – najviše u Austriji i Rumunjskoj – na 108,6 milijuna eura (93,5 milijuna eura). Bankarski nameti smanjili su se na 73,5 milijuna eura (117,7 milijuna eura), ponajprije zbog ukidanja poreza na banke u Slovačkoj i nižih pristojbi u Austriji. Trenutačno se bankarski nameti plaćaju na dva temeljna tržišta: u Mađarskoj, bankarski su nameti iznosili 15,0 milijuna eura (14,3 milijuna eura), dok je porez na transakcije iznosio 48,0 milijuna eura (44,0 milijuna eura). U Austriji su bankarski nameti iznosili 10,5 milijuna eura (25,5 milijuna eura).
Porez na dohodak povećao se na 525,2 milijuna eura (342,5 milijuna eura). Manjinski interesi povećali su se na rekordnih 484,8 milijuna eura (224,3 milijuna eura) uslijed znatno većeg doprinosa dohotka štednih banaka. Neto rezultat koji se može pripisati vlasnicima matičnog društva povećao se na 1.923,4 milijuna eura (783,1 milijuna eura) na temelju snažnog poslovnog rezultata i niskih troškova rizika.
Volumen kredita veći za 8,6%
Ukupni vlasnički kapital koji ne uključuje instrumente dodatnog osnovnog kapitala porastao je na 21,3 milijarde eura (prosinac 2020.;19,7 milijardi eura). Nakon regulatornih odbitaka i u skladu s CRR-om, redovni osnovni kapital (CET1, konačni CRR) porastao je na 18,8 milijardi eura (17,1 milijarda eura), kao i ukupni regulatorni kapital (konačni CRR) na 24,8 milijardi eura (23,6 milijardi eura). Ukupni rizik – rizikom ponderirana aktiva koja uključuje kreditni, tržišni i operativni rizik (konačni CRR) – umjereno se povećala na 129,6 milijardi eura (120,2 milijarde eura). Stopa redovnog osnovnog kapitala (CET1, konačni) porasla je na 14,5% (14,2%), a stopa ukupnog kapitala pala je na 19,1% (19,7%), prvenstveno zbog prijevremenog otkupa dijela dodatnog osnovnog kapitala.
Ukupna imovina povećana je na 307,4 milijarde eura (+10,8 %; 277,4 milijarde eura). Što se tiče aktive, novac i novčana sredstva porasli su, prvenstveno u Austriji, na 45,5 milijardi eura (35,8 milijardi eura), dok su se krediti i potraživanja od banaka smanjili na 21,0 milijardi eura (21,5 milijardi eura). Krediti i potraživanja od klijenata (neto) porasli su na 180,3 milijarde eura (8,6%; 166,1 milijardu eura). Na strani pasive, depoziti banaka znatno su porasli na 31,9 milijardi eura (24,8 milijardi eura) kao rezultat povećanog refinanciranja ESB-a (TLTRO III). Depoziti klijenata porasli su na svim ključnim tržištima – ponajviše u Austriji i Češkoj – na 210,5 milijardi eura (+10,2 %; 191,1 milijarda eura). Omjer kredita i depozita pao je na 85,6 % (86,9 %).
Očekivanja
Nejasno je kako će se rat u Ukrajini razvijati i tako makroekonomski utjecati na regiju. Iako se gospodarska uloga Rusije kao izvoznog tržišta za Erste tržišta posljednjih godina stalno smanjuje, većina zemalja još uvijek ovisi o uvozu ruskih izvora energije.
Erste Group očekuje srednji jednoznamenkasti rast neto kredita. Očekuje se da će neto prihodi od naknada i provizija porasti u niskim do srednjim jednoznamenkastim brojevima. Kao i 2021. godine, Erste Group ima za cilj postići dvoznamenkasti ROTE. Očekuje se da će omjer CET1 Erste Grupe ostati snažan.
Iako je precizno predviđanje teško na trenutačnim razinama niskih troškova rizika i s obzirom na najnovija geopolitička kretanja, Erste Group vjeruje da će u 2022. troškovi rizika biti ispod 20 baznih bodova prosječnih bruto kredita klijentima. Očekuje se da će udio nenaplativih kredita biti ispod 3,0 %.
Razvoj situacije između Rusije i Ukrajine ne utječe izravno na Erste Group jer nema operativnu prisutnost u tim zemljama; izloženosti prema objema zemljama zanemarive su i u tom se kontekstu trenutačno ne predviđaju dodatna značajna izdvajanja za rezervacije. Međutim, ne mogu se isključiti neizravni učinci, kao što su volatilnost financijskog tržišta ili popratni učinci povezani sa sankcijama na neke od naših klijenata ili pojava osiguranja depozita ili otežane namire.
