Unatoč brojnim izazovima u godini koja je gospodarstvu donijela niz neočekivanih promjena, Hrvatska gospodarska komora uspješno je privela kraju prvu godinu poslovanja nakon promjene zakonske regulative, zaključeno je na današnjoj Skupštini koja je održana u Vijećnici HGK, a na kojoj su usvojeni Program rada i Financijski plan za 2023. godinu te Strategija razvoja za period 2023. – 2026.
Ponudom specijaliziranih usluga usmjerenim srednjim i velikim tvrtkama te tvrtkama koje dobrovoljno plaćaju članarinu, Komora se u ovoj godini značajnije okrenula ka tržišnom poslovanju te potrebama samih članica. Novoj organizaciji i individualnom pristupu članici svakako je pridonijela i uloga voditelja poslovnih odnosa (VPO) koji su na stalnom raspolaganju te su prvi kontakt za svaki upit i poteškoću s kojom se susretnu na svom poslovnom putu.
“U idućem razdoblju planiramo nastaviti, ali i pojačati, fokus na područja koja smo odredili kao ključna u našem radu i za koja su naše članice iskazale najveći interes. To su održivi razvoj i zelena tranzicija, digitalna transformacija, budućnost rada i konkurentnost ljudskih potencijala, EU politike i međunarodna suradnja te kvaliteta i izvrsnost domaće industrije i proizvodnje. Vjerujemo da upravo ove teme mogu potaknuti stvaranje snažnog i otpornog hrvatskog gospodarstva”, rekao je predsjednik HGK, Luka Burilović.
Potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš poručio je da održivost i digitalizacija nemaju alternative te se osvrnuo na nove EU direktive i Uredbe koje i hrvatskim tvrtkama uvode ESG kao obvezu u izvještavanju od sljedeće godine.
“Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti EU-a koja zamjenjuje do sada važeću Direktivu o nefinancijskom izvještavanju povećava broj obveznika izrade izvještaja o održivosti. Ove obveze za tvrtke predstavljaju nužnost transformacije, a Komora će ih pripremiti na taj proces. ESG Akademija koju smo pokrenuli ove jeseni prvi je korak u tom smjeru. Vjerujem da će naše članice u novom razdoblju uz pomoć stručnih radionica u okviru Akademije, opremljene novim saznanjima i alatima, uspješno implementirati kriterije održivosti u svoje poslovne procese”, rekao je Radoš te istaknuo kako u vrijeme krize u opskrbi energentima i prijeteće recesije, održivost kao tema dobiva i dodatan smisao.
Financijsko poslovanje HGK održalo se stabilnim i u ovoj godini unatoč izmjenama Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori kojim je ukinuto obvezno plaćanje članarine za čak 96 posto tvrtki.
U 2023. godini planiran je nastavak procesa modernizacije poslovanja, a fokus će biti i na promociji hrvatske izvrsnosti u svim segmentima gospodarstva, posebno kroz pokretanje novih i revitalizaciju postojećih projekata Komore kao što su Kupujmo hrvatsko i Dani hrvatskog turizma.
U skladu s usvojenim financijskim planom ukupni planirani prihodi HGK za 2023. godinu iznose 24.844.181 eura, dok su rashodi planirani u iznosu od 24.841.484 eura. Prihod od članarina procjenjuje se na 17.379.625 eura, što je 70 posto ukupnih prihoda, dok se ostali prihodi odnose na prihode od novih usluga i dobrovoljnih članarina.
HGK i dalje ostaje najveća poslovna mreža Hrvatske jer su i dalje u njenom članstvu svi poslovni subjekti u zemlji, bez obzira na to jesu li obveznici plaćanja članarine. Snažnijim usmjerenjem na potrebe članstva, Komora se približila radu srodnih europskih institucija kao što su Eurochambres i ICC.
