Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (ZZTNP) stupa na snagu u četvrtak, 7. prosinca, no trgovcima, otkupljivačima i prerađivačima ostavljen je rok za prilagodbu do kraja ožujka 2018. godine.
Kako su u utorak istaknuli predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Mladen Cerovac i zamjenica predsjednika Vesna Patrlj, trgovcima, otkupljivačima i prerađivačima ostavljen je rok do 31. ožujka 2018. da usklade sve ugovore između dobavljača i trgovaca te ugovore između otkupljivača i/ili prerađivača i njihovih dobavljača koji su sklopljeni prije stupanja na snagu zakona, jer će u protivnom takvi ugovori prestati vrijediti od 1. travnja 2018. godine.
U Agenciji vjeruju da će većina trgovaca uskladiti svoje ugovore s odredbama zakona, jer će inače biti kažnjeni.
Zakonom se utvrđuju pravila i sustav mjera za sprječavanje nepoštenih trgovačkih praksi i utvrđuju nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom čijim se nametanjem iskorištava značajna pregovaračka snaga otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca u odnosu na njihove dobavljače.
Nepoštene trgovačke prakse mogu postojati u odnosima između dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača te između dobavljača i trgovaca.
Nepoštene trgovačke prakse koje se iskorištavanjem značajne pregovaračke snage nameću dobavljačima su pisani ugovor između otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca i njihovih dobavljača koji nije sastavljen u skladu s odredbama zakona ili obveze nametnute dobavljaču koje nisu predviđene u pisanom ugovoru između otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca i njihovih dobavljača, zatim plaćanja koja nisu jasno istaknuta i specificirana na izdanom računu ili otkupnom bloku, opći uvjeti poslovanja otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca koji nisu u skladu s odredbama zakona, mogućnost jednostranog raskida ugovora s dobavljačem, nerazmjerno visoke ugovorne kazne s obzirom na vrijednost i značenje objekta obveze te ostale nepoštene trgovačke prakse.
U odnosu dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača zakon utvrđuje devet ostalih nepoštenih trgovačkih praksi, a u odnosu dobavljača i trgovaca 24 ostale nepoštene prakse.
Iz Agencije napominju kako zakon propisuje da ugovori između ugovornih strana moraju biti sklopljeni u pisanom obliku i sadržavati sve odredbe važne za poslovni odnos ugovornih strana.
Tako primjerice ugovor između dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača obavezno mora sadržavati cijenu proizvoda i/ili način određivanja, odnosno izračuna cijene, kvalitetu i vrstu poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koji se isporučuje, uvjete i rokove plaćanja, uvjete i rokove isporuke, mjesto isporuke te trajanje ugovora.
U slučaju kršenja zakona Agencija vodi upravni postupak utvrđivanja iskorištavanja značajne pregovaračke snage nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi i postupak utvrđivanja uvjeta za izricanje upravno-kaznene mjere.
Agencija postupak pokreće po službenoj dužnosti i na zahtjev stranke.
Stranka protiv koje je pokrenut postupak može Agenciji u roku od 40 dana od dana pokretanja postupka predložiti preuzimanje obveze izvršenja određenih mjera i uvjeta te rokove u kojima će to učiniti kako bi se otklonile nepoštene trgovačke prakse.
Dostavljanjem dokaza o ispunjavanju preuzetih mjera i obveza, Agencija obustavlja postupak bez utvrđenja da je povrijeđen zakon i bez izricanja upravno-kaznene mjere, pojasnili su u Agenciji napominjući kako je definirano koje su teške, a koje lakše povrede Zakona te su sukladno tome definirane kazne.
Tako će se za iznimno tešku povredu Zakona, upravno-kaznenom mjerom u iznosu do najviše 5 milijuna kuna za pravnu osobu, odnosno 2,5 milijuna kuna za fizičku osobu kazniti pravna ili fizička osoba koja se smatra otkupljivačem i/ili prerađivačem ili trgovcem, a koja prodaje proizvod po cijeni nižoj od bilo koje nabavne cijene u nabavnom lancu tog proizvoda.
Do najviše 3,5 milijuna kuna za pravnu osobu, odnosno 1,5 milijuna kuna za fizičku osobu zapriječene su upravno-kaznene mjere za teže povrede zakona, dok su za lakše povrede zapriječene upravno-kaznene mjerom do najviše jednog milijuna kuna za pravnu, odnosno 500 tisuća kuna za fizičku osobu. (H)
