Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna nadoknadile dio gubitaka od prethodnoga tjedna, a trgovalo se oprezno zbog rizika od jačanja inflacijskih pritisaka i zaoštravanja monetarne politike.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 1,2 posto, na 34.746 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,8 posto, na 4.391 bod, a Nasdaq indeks 0,1 posto, na 14.579 bodova.
Rast indeksa ponajviše se zahvaljuje dogovoru između demokratskih i republikanskih zastupnika u američkom Kongresu o privremenom povećanju plafona državnog zaduživanja, čime je zasad izbjegnut rizik da vlada neće moći plaćati svoje financijske obveze.
Taj plafon određen je na 28.400 milijardi dolara, a dogovoreno je da će se do prosinca povećati za 480 milijardi dolara.
„Tržište je poraslo zahvaljujući blagom pomaku Washingtona prema racionalnom rješenju koje omogućuje vlastima da mogu plaćati svoje račune, ispisati neke čekove”, kaže Kim Forrest, direktorica u tvrtki Bokeh Capital Partners.
No, na tržištima vlada oprez, što je, među ostalim, posljedica rasta cijena energenata zbog čega se, primjerice, cijene nafte kreću na najvišim razinama u više godina.
Ulagači se plaše da će zbog toga dodatno porasti ionako visoka inflacija, što bi središnje banke u svijetu moglo natjerati na zaoštravanje monetarne politike.
Prošloga je tjedna predsjednik ogranka Feda u St. Louisu James Bullard upozorio da bi inflacija mogla ostati povišena još neko vrijeme, dok su dosad dužnosnici središnje banke poručivali da će inflacijski pritisci biti privremeni.
Kako se inflacija kreće na povišenim razinama i kako se poboljšava situacija na tržištu rada, očekuje se da će američka središnja banka uskoro početi smanjivati poticaje gospodarstvu.
Fed je nedavno poručio da bi smanjenje mjesečnog iznosa za kupnju obveznica moglo započeti u studenome, a da bi ključne kamate mogle biti povećane već iduće godine, prije nego što se procjenjivalo.
U petak je objavljeno da je u rujnu broj zaposlenih u SAD-u porastao za 194.000, znatno manje nego što se očekivalo i najmanje u posljednjih devet mjeseci.
Premda je oporavak tržišta rada usporen, to nije promijenilo mišljenje analitičara po pitanju smanjenja monetarnih poticaja.
„Mislim da je Fed dao do znanja da mu ne treba fantastično izvješće o zapošljavanju da bi u studenom najavio smanjenje iznosa za kupnju obveznica. Mislim da će se Fed držati zacrtanog puta”, kaže Kathy Lien, direktorica u tvrtki BK Asset Management.
Kretanja na tržištu novca pokazuju da bi prvo povećanje ključnih kamata Feda za 0,25 postotnih bodova moglo uslijediti u studenom ili prosincu iduće godine.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,9 posto, na 7.095 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,3 posto, na 15.206 bodova, a pariški CAC 0,6 posto, na 6.559 bodova.
Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks potonuo 2,5 posto, na 28.048 bodova. (H)
