Troškovi uvoza hrane mogli bi oboriti rekord u 2023.

In Vijesti iz svijeta
pravilna_prehrana_vjezbanje

Svjetski troškovi uvoza hrane mogli bi ove godine dosegnuti novi rekord, iako bi trebali porasti znatno sporije nego u 2022. budući da će više cijene prigušiti potražnju, posebno u najranjivijim zemljama, procijenila je agencija UN-a za hranu i poljoprivredu FAO.

Troškovi uvoza hrane trebali bi u ovoj godini dosegnuti 1,98 bilijuna dolara, što bi bilo za 1,5 posto više nego u 2022.

Lani su porasli za 11 posto, a u 2021. za 18 posto, navodi FAO u polugodišnjem izvješću, objavljenom u četvrtak.

Uvoz hrane u razvijenim gospodarstvima ponovo će porasti, dok će se u skupini najslabije razvijenih zemalja smanjiti za 1,5 posto, a u zemljama u razvoju koje su neto uvoznici hrane za 4,9 posto, prema FAO-u.

„Smanjenje obujma uvoza hrane u te dvije skupine zabrinjava jer navodi na zaključak o smanjenoj kupovnoj sposobnosti”, upozorava FAO.

“Zabrinutost pojačava činjenica da niže cijene osnovih prehrambenih proizvoda na međunarodnim tržištima nisu, ili barem ne u potpunosti, pretočene u niže cijene u domaćoj maloprodaji, što signalizira da bi se pritisak na troškove života mogao protegnuti i na 2023., napominje FAO.

Zato su važne pomno odmjerene intervencije vlada u borbi protiv inflacije, rekao je viši ekonomist FAO-a El Mamoun Amrouk.

Manje pšenice

UN-ova agencija istodobno procjenjuje da bi proizvodnja većine prehrambenih proizvoda trebala porasti u ovoj godini.

Izuzetak je proizvodnja pšenice koja bi se mogla smanjiti za tri posto u odnosu na rekordnih 777 milijuna tona u 2022., odražavajući očekivani pad u Rusiji i Australiji zbog, kako predviđaju u FAO-u, manjih zasijanih površina pod utjecajem izglednih ekstremnih vremenskih događaja.

Globalna proizvodnja krupnih žitarica trebala bi porasti za tri posto, na 1,5 milijardi tona, novi rekord, potaknuta očekivanim značajnim povećanjem proizvodnje kukuruza u SAD-u te rekordnom žetvom u Brazilu.

Proizvodnja uljarica, mlijeka i šećera trebala bi porasti, kao i proizvodnja mesa i riba. Povećat će se i proizvodnja ribe i morskih plodova, budući da će veći uzgoj nadoknaditi smanjeni slobodni ulov. (H)

You may also read!

Dinko Lucić, predsjednik Uprave PBZ-a i Ivan Valentić, direktor društva CENTAR BROKER d.o.o. 1

CENTAR BROKER d.o.o. dvanaesti je izdavatelj mini obveznica u sklopu PBZ Minibond inicijative

Privredna banka Zagreb (PBZ), dio Sektora inozemnih banaka (IBD) Intesa Sanpaolo, djelovala je kao jedini agent izdanja i ulagatelj

Read More...
lijekovi

Dug prema veledrogerijama premašio 730 milijuna eura

Dug hrvatskih bolnica prema veledrogerijama za isporučene lijekove i medicinske proizvode na dan 31. srpnja 2025. dosegnuo je više

Read More...
irena-weber

HUP i HKKOI potpisali Sporazum o suradnji: Hrvatska se pozicionira za sudjelovanje u europskoj obrambenoj transformaciji vrijednoj 500 milijardi eura

S pravom podrškom, Hrvatska može postati regionalni lider u obrambenim inovacijama te biti proaktivan partner u oblikovanju europske sigurnosne

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design