Kroz novi višegodišnji financijski okvir i Sporazum Hrvatske o partnerstvu s Europskom komisijom Hrvatska će primiti devet milijardi eura bespovratnih sredstava kohezijske politike za razdoblje od 2021. do 2027. godine radi promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija i zelene i digitalne tranzicije. Vrijednost sporazuma predstavlja 17 posto našeg BDP-a.
Na radionici u HGK “Stvaranje pametne i konkurentnije Hrvatske” tvrtkama je predstavljeno što im je na raspolaganju na temelju sporazuma, zajedno s drugim izvorima financiranja za ulaganja i ravnomjeran razvoj. Radi se o tri područja: rad na stvaranju pametne i konkurentnije Hrvatske s diversifikacijom gospodarstva i njegovom digitalizacijom, zatim kako Hrvatsku učiniti “zelenijom” i usmjeriti je prema net zero ekonomiji te kako poduprijeti hrvatsko društvo i stanovništvo tako da bude zapošljivije, s konkurentnim vještinama i sposobnostima.
“S obzirom na veliki broj tvrtki koje su pratile radionicu, procjenjujemo da je tema od velikog interesa našim članicama i da će informacije koje su tvrtke dobile na radionici uvelike pomoći tvrtkama da uz pomoć fondova EU maksimalno ulažu u rast, razvoj i inovativnost i na taj način postaju konkurentne, prepoznatljive i globalno prisutne”, rekla je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac.
Financijske instrumente u budućem proračunskom razdoblju sudionicima je predstavila voditeljica Službe za financijske instrumente Uprave za provedbu operativnih programa i financijskih instrumenata Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Diana Bezjak.
“Financijski instrumenti jedan su od načina korištenja sredstava fondova EU, a dolaze u obliku kreditnih linija, garancijskih shema i fondova rizičnog kapitala. Iz financijskih instrumenata primatelji mogu dobiti kredite po kamatama daleko nižim od uobičajenih kredita komercijalnih banaka te vrlo povoljne garancije, a mlada i inovativna poduzeća mogu dobiti prijeko potrebna ulaganja u vlasnički kapital. Financijski instrumenti pojednostavljuju pristup sredstvima EU zbog bitno manjih administrativnih zahtjeva”, istaknula je Bezjak.
Radi se o jednom od od najučinkovitijih načina korištenja financijskih resursa radi ostvarivanja ciljeva poticanja malog i srednjeg poduzetništva, kojim se pruža podrška ulaganjima i pomaže u mobilizaciji dodatnih javnih i/ili privatnih izvora financiranja u svrhu otklanjanja tržišnih nedostataka.
Korištenje financijskih instrumenata značajno povećava i svijest o nužnosti generiranja samoodrživih projekata, odnosno onih koji se sami otplaćuju i pokrivaju vlastite operativne troškove tijekom cijelog razdoblja korištenja, i samim tim doprinose većoj fiskalnoj odgovornosti nosioca javnih politika prema građanima (biračima), kako je i pokazala prethodna praksa u drugim zemljama članicama koje su pristupile Europskoj uniji jedno razdoblje prije Hrvatske.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je u okviru Operativnog programa konkurentnost i kohezija (OPKK) bilo nadležno za prioritete ulaganja koji se odnose na: jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija, poslovnu konkurentnost te jačanje oporavka i otpornosti poduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju. Osim kroz dodjelu bespovratnih potpora za poduzetnike i poduzetničku infrastrukturu, za investicije u jačanje konkurentnosti osigurana su i sredstva za financijske instrumente putem HBOR-a i HAMAG BICRO-a.
“U novom programskom razdoblju kroz Program konkurentnosti i kohezija 2021.-2027. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja će intervencije usmjeriti na jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta poduzetnika – prije svega MSP (i dijelom velikih) i korištenje naprednih tehnologija, iskorištavanje prednosti digitalizacije, povećanje rasta i konkurentnosti MSP-ova te na razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo”, istaknula je voditeljica Službe za pripremu programa Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Sanja Fišer.
Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026 komponentu Otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je planiralo aktivnosti namijenjene izravno poduzetnicima kroz dodjelu bespovratnih sredstava ukupne vrijednosti 370,3 milijuna eura, usmjerene na tranziciju gospodarstva prema energetski i resursno učinkovitom gospodarstvu te na inovacije i razvoj i primjenu novih (digitalnih) tehnologija, a za investicije u jačanje konkurentnosti osigurana su u NPOO-i i sredstva za financijske instrumente putem HBOR-a i agencije HAMAG BICRO u iznosu od 310 milijuna eura.
U sklopu radionice tvrtkama su predstavljeni i dostupni programi financiranja za poduzetnike HBOR-a, koje je predstavio Hrvoje Galičić, kao i dostupni programi financiranja za MSP-ove, pojedinačna jamstva, portfeljna jamstva agencije HAMAG BICRO, o čemu je govorio Bojan Perić.
