Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones indeks ojačao 0,9 posto, na 51.654 boda, dok je S&P 500 porastao 1,2 posto, na 7.811 bodova, a Nasdaq 0,6 posto, na 27.366 bodova.

Tijekom tjedna S&P 500 i Nasdaq dosegnuli su rekordne razine, što se uglavnom zahvaljuje rastu cijena tehnoloških dionica.

No, trgovalo se nesigurno zbog rasta cijena nafte jer kriza na Bliskom istoku ne popušta i jer je proizvodnja ‘crnog zlata’ u SAD-u smanjena zbog uragana.

A rast cijena energije održava inflaciju u SAD-u na povišenim razinama, pa se kreće znatno iznad ciljane razine američke središnje banke od 2 posto.

Stoga se uskoro očekuje dodatno povećanje kamatnih stopa Feda, nakon što ih je rujnu podigao za 0,25 postotnih bodova.

Doduše, ne očekuje se povećanje kamata već na sjednici u listopadu, no kamate će najvjerojatnije biti povećane.

U skladu s tim očekivanjima, rastu prinosi na obveznice, pa su dosegnuli najviše razine u više od 20 godina, što negativno utječe na tržište dionica i poskupljuje zaduživanje kompanija i države.

„Kada cijene nafte padnu ili se stabiliziraju, padnu i prinosi jer popuste strahovanja od rasta inflacije, a to onda potakne rast cijena dionica. I obrnuto. To je posljednjih tjedana uobičajeno”, objašnjava Oliver Pursche, potpredsjednik u tvrtki Wealthspire Advisors.

Na najveću svjetsku burzu već tjednima najviše utječe kretanja cijena nafte i prinosa, no od idućega tjedna u fokusu ulagača bit će i kvartalni poslovni rezultati kompanija.

Analitičari procjenjuju da će zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju u prosjeku biti oko 30 posto veće nego u istom lanjskom razdoblju. Pritom se zbog povišenih cijena nafte najveći rast zarada očekuje u energetskom sektoru, za 123 posto, a potom u tehnološkom, za 66,5 posto.

A na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna pale. Doduše, londonski FTSE indeks ojačao je 0,9 posto, na 10.552 boda, no frankfurtski DAX skliznuo je 0,6 posto, na 25.087 bodova, a pariški CAC 1,2 posto, na 7.803 boda.

Pad DAX-a i CAC-a ponajviše je posljedica fiskalne i političke situacije u Francuskoj, rasta cijena nafte i prinosa na obveznice.