U svibnju je godišnji rast potrošačkih cijena bio viši za 0,2 postotna boda nego onaj u travnju te je iznosio 0,9%. Inflacijski izvor potrošačkih cijena ostale su cijene prerađenih prehrambenih proizvoda, energije i usluga, dok su deflacijski izvor činile cijene neprerađenih prehrambenih proizvoda i cijene industrijskih proizvoda bez prehrane i energije.
Pritom su, u odnosu na godišnji rast u travnju, cijene energije ublažile godišnji rast (na 3,9%), cijene neprerađenih prehrambenih proizvoda su usporile pad (na -4,9%), dok su cijene prerađenih prehrambenih proizvoda ubrzale rast (na 2,2%). Cijene energije ujedno su ostale najjači inflatorni izvor, iako ublažavaju rast posljednja dva mjeseca.
Na usporenje godišnjega rasta cijena ove skupine roba najviše su utjecale cijene goriva i maziva čiji je rast (2,8%) bio niži za 1,8 postotnih bodova nego onaj u travnju. Razlog usporenja rasta cijena goriva i maziva ostvaren je zbog više baze (prošle godine u svibnju su cijene počele snažnije rasti) kao i usporenja rasta u ovogodišnjem svibnju (mjesečni rast je iznosio 1,7% te bio najniži od veljače).
To je u skladu s trendom kretanja cijena sirove nafte na svjetskim robnim burzama koje su u svibnju u prosjeku bile 8,6% niže (Brent) na godišnjoj razini. Istodobno, najviši rast od cijena roba / usluga povezanih s energijom, imale su cijene plina koje su administrativnom odlukom povećane od 1. travnja, a njihov će se inflatorni utjecaj zbog baznog efekta zadržati do kraja ožujka sljedeće godine. Usluge rastu i dalje stabilnim tempom, na razini od 1,3%.
U proteklih pet mjeseci ove godine vidljivo je da su deflacijski pritisci bili znatno jači nego u istom razdoblju prošle godine (najviše zahvaljujući padu cijena neprerađene hrane zbog smanjenja stope PDV-a na dio svježe hrane), pa je inflacija potrošačkih cijena tijekom toga razdoblja bila niža za pola postotnog boda u odnosu na isto razdoblje prošle godine, iako je, prema podatcima o rastu BDP-a, potražnja rasla dinamičnije.
Naime, prema objavljenim podatcima, BDP je neočekivano visoko porastao u prvom kvartalu (3,9%), a prema najavama u drugom se kvartalu očekuje još brži rast (Ekonomski institut na temelju CEIZ indeksa rast procjenjuje na čak 4,7%). Ako se takav rast ostvari te proširi i na drugu polovinu godine, rast potražnje mogao bi utjecati i na potražni dio inflacije, no ipak očekujemo nižu prosječnu godišnju inflaciju nego 2018. godine.
