Prema kalendarski prilagođenim podatcima statističkog ureda Eurostat, industrijska je proizvodnja u travnju 2019. godine na razini EU (podatci za Belgiju, Dansku, Cipar i Austriju nisu dostupni) bila 0,1% manja (u Hrvatskoj 3% veća) u odnosu na isti mjesec 2018. godine. Travanjskim je padom prekinut uzlazni trend koji je trajao dva mjeseca.
Općenito, od rujna 2013. godine do travnja 2019. samo je četiri puta zabilježen godišnji pad proizvodnje: studeni 2014., studeni 2018., prosinac 2018. i travanj 2019.). Na pad proizvodnje u studenome i prosincu 2018. određeni je utjecaj imao pad inozemne potražnje, tj. robnog izvoza (za travanj podatci o robnoj razmjeni EU nisu još dostupni). Strukturno, posljednja su tri pada proizvodnje EU zabilježena znatnim dijelom kao rezultat pada proizvodnje u Njemačkoj, a to je pak djelomično rezultat vanjskotrgovinske politike SAD-a i neizvjesnosti oko Brexita. Pad proizvodnje u Njemačkoj znatnim je dijelom rezultat zabilježenoga pada proizvodnje motornih vozila (trend koji kontinuirano traje od srpnja 2018.)
Na pozitivan su trend industrijske proizvodnje EU posljednjih godina povoljno utjecale domaća (potrošnja kućanstva, države i investicije) i inozemna potražnja (robni izvoz). Robni izvoz na razini EU realno je bio 32,9% veći u 2018. godini od onog iz 2008. godine, osobna potrošnja bila je 8,3% veća, dok su investicije u fiksni kapital bile 2,3% veće. Ti podatci pokazuju da je u EU, kao i u Hrvatskoj, dinamika rasta domaće potražnje bila sporija u odnosu na dinamiku rasta inozemne potražnje.
Prema dostupnim podatcima (za 24 od ukupno 28 zemalja), pad industrijske proizvodnje na razini EU u travnju 2019. godine strukturno je rezultat zabilježenoga pada proizvodnje u deset zemalja (Njemačka, Estonija, Grčka, Italija, Latvija, Malta, Nizozemska, Portugal, Rumunjska i UK), dok je u njih 14 zabilježen rast.
U prva četiri mjeseca 2019. godine industrijska je proizvodnja EU u prosjeku bila 0,2% veća (u Hrvatskoj 2,8% veća) u odnosu na isto razdoblje 2018. godine.
Na razini EU prošla je godina bila peta uzastopna godina rasta industrijske proizvodnje, pri čemu je prošlogodišnja razina proizvodnje bila 1,3% veća (u Hrvatskoj 9,6% manja) u odnosu na onu iz 2008. godine. Očekujemo da će se ove godine nastaviti povoljna kretanja domaće potražnje unutar EU te da će to pozitivno utjecati na proizvodnju koja bi mogla ostvariti rast i šestu godinu zaredom, ali sporije dinamike u odnosu na prošlogodišnju s obzirom na trenutne trgovinske tenzije i vrlo sporu dinamiku rasta proizvodnje u dosadašnjem dijelu godine.
