Upravljanje rizicima jedna je od najvažnijih poslovnih funkcija ne samo za poduzeća, nego i za državu, istaknuto je u utorak na “Croatia Business Risk Outlook 2027”, u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista i Hrvatskog društva za korporativno upravljanje i menadžment.
Kao jedan od načina i mehanizama na koji poduzeća mogu povećati vlastitu otpornost, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Darko Tipurić istaknuo je scenarijsku analizu, navodeći da se bez nje neće moći upravljati rizicima što znači da se neće moći razvijati konkurentske prednosti poduzeća. Dodao je da isto vrijedi i za nacionalne konkurentske prednosti, jer je upravljanje rizicima osim za poduzeća važno i za druge organizacije i državu.
Moramo se, kako je naveo, pripremiti i prilagoditi onome što nas očekuje, a to su utjecaji tehnologije, umjetne inteligencije i svega onog što će utjecati na nova radna mjesta i na konkurentnost.
Na novinarski upit uključuje li upravljanje rizicima i pitanje upravljanja otpadom odgovorio je potvrdno navodeći kako zbrinjavanje otpada, odnosno buduće spalionice otpada moraju biti dio nacionalnih prioriteta.
Svi moramo voditi računa da otpad nije pitanje nekog drugog nego svih nas, kazao je.
Ćorić: Ključ budućeg rasta je produktivnost
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić je istaknuo kako je povećanje produktivnosti ono na što se trebamo fokusirati u narednom razdoblju.
Govoreći o gospodarskim izgledima i rizicima koji Hrvatsku očekuju u 2027. kazao je kako će nakon višegodišnjeg snažnog rasta doći do postupnog usporavanja, ali da se očekuje nastavak rasta iznad 2 posto, što bi i dalje bilo približno dvostruko više od prosjeka europodručja.
Hrvatska je, kako je naveo, prošla kroz pandemiju, energetsku krizu, snažan inflacijski val i velike geopolitičke poremećaje, pri čemu je sačuvan gospodarski rast, zaposlenost i stabilnost javnih financija.
I u godinama pred nama moramo zadržati tu otpornost, ali uz još veći fokus na produktivnost, poručio je.
Prostor za povećanje produktivnosti vidi u tehnologiji, znanju, kvalitetnijem upravljanju, privatnim ulaganjima i većoj konkurentnosti hrvatskih poduzeća.
Govoreći o stabilnosti javnih financija, Ćorić je kazao kako je cilj istodobno očuvati solidnu stopu gospodarskog rasta, nastaviti smanjivati inflaciju i držati proračunski deficit ispod 3 posto BDP-a. Pritom je naglasio važnost odgovornog upravljanja javnim novcem i usmjeravanja rashoda prema ulaganjima koja imaju najveći učinak na domaće gospodarstvo.
Kazao je i kako gledajući trenutne ovogodišnje pokazatelje vjeruje da će inflacija biti manja od ranijih prognoza.
Hrvatska se treba više oslanjati na privatne investicije
Profesorica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Danijela Miloš Sprčić kao najznačajnije globalne rizike izdvojila kibernetičku sigurnost, izražene tehnološke i klimatske promjene, međunarodne ekonomske i oružane sukobe, regulatornu divergenciju, nedostatak kvalificirane radne snage.
Od tih rizika se možemo zaštititi, dodala je, jačanjem svoje otpornosti kroz izgradnju otpornog gospodarstva, financijskog sustava i industrije.
Rizik može biti prilika, a ne samo prijetnja stoga ih se ne treba bojati već ih treba razumjeti kako bi smo s njima učinkovito upravljali, istaknula je.
Kazala je i kako Hrvatska mora mijenjati svoj model rasta koji se treba puno više oslanjati na investicije privatnog sektora i rast produktivnosti, a manje na investicije temeljene na javnoj potrošnji.
Član Uprave Atlantic grupe Neven Vranković je istaknuo kako je upravljanje ključnim situacijama i krizama jedna od najvažnijih disciplina u toj kompaniji. Dodao je da svaku situaciju koja može proizvesti krizu na vrijeme identificiraju i pokušavaju njome upravljati i definirati poslovnu strategiju.
Ono što je za njih najvažnije, rekao je, jest upravljanje cjenovnim i valutnim izazovima jer to najviše utječe na njihovo poslovanje.
(Hina)
