Podatci o kretanju robne razmjene EU za prvih osam mjeseci konačno potkrepljuju činjenicu da se u ovoj godini bilježi usporavanje globalnog rasta, globalne potražnje i obujma globalne robne razmjene. Točnije, vrijednost izvoza na godišnjoj je razini povećana 3,6% dok je u istom razdoblju prošle godine izvoz povećan 4,2%, a kod uvoza je godišnja stopa rasta smanjena s 5,3% na 4,6%. Pritom je riječ o nominalnom porastu na koji znatno utječe i tečaj.
Naime, oko trećine Extra EU izvoza i polovina Extra EU uvoza realizira se u američkim dolarima, jedan manji dio robne razmjene ostvaruje se i u valutama povezanima uz dolarom te u švicarskim francima, a u prvih osam mjeseci došlo je do pada vrijednosti eura prema dolaru od gotovo 6% te prema franku za gotovo 4%. To znači da je samo zbog pada vrijednosti eura prema dolaru vrijednost ukupnog izvoza izražena u eurima povećana približno 2%, a uvoza približno 3%. S druge strane, prošle je godine situacija bila potpuno obrnuta.
U prvih osam mjeseci 2018. godine euro je prema dolaru ojačao za čak 8,4% i time utjecao na usporavanje rasta robne razmjene izražene u eurima. Pritom se misli samo na direktan utjecaj na nominalnu vrijednost, a naravno postoji i utjecaj na obujam robne razmjene povezan s promjenama u cjenovnoj konkurentnosti proizvoda. Također treba spomenuti i utjecaj izvoznih i uvoznih cijena na nominalnu vrijednost robne razmjene.
Točnije, kretanje globalnih cijena, ponajprije cijena sirove nafte, imalo je znatno veći utjecaj na nominalnu vrijednost robne razmjene u 2018. nego u ovoj godini. Primjerice uvozne cijene u djelatnosti rudarstva i vađenja za Eurozonu povećane su u osam mjeseci prošle godine za 18,3%, a ove godine su smanjene za 1,7%, dok je prošlogodišnji rast kod proizvoda prerađivačke industrije iznosio 1,0%, a u ovoj godini 0,3% (podatak o izvoznim cijenama ne postoji, ali njihova kretanja konvergiraju). Dakle, sve ove činjenice idu u prilog tome da je realni rast robne razmjene EU u ovoj godini znatno sporiji nego u prošloj godini.
Prema raspoloživim podatcima Hrvatska je ipak među članicama koje još ne bilježe takve trendove. S ostvarenim rastom vrijednosti ukupnog izvoza od 5% u prvih osam mjeseci, prema podatcima Eurostata, bila je među desetak članica s takvim rastom od pet ili više posto, a taj rast je ujedno bio dinamičniji nego u istom razdoblju prošle godine.
Međutim, nastavak oporavka domaće potražnje i navedeni rast izvoza doveli su i do povećanja vrijednosti uvoza, tako da je Hrvatska bila među onim članicama kod kojih se u ovoj godini bilježe negativni trendovi u kretanju salda robne razmjene, bila riječ o smanjenju suficita ili povećanju deficita.
Može se ipak napomenuti da se u toj skupini zemalja našla i Njemačka, najveće gospodarstvo EU, čiji je vanjskotrgovinski suficit u promatranom razdoblju, pod utjecajem smanjenog suficita u robnoj razmjeni s ostalim članicama EU, smanjen sa 159,7 na 150 milijardi eura.
