U Hrvatskoj je 2020. godine povećan ulov i uzgoj morske ribe i drugih morskih organizama u odnosu na godinu ranije za 10,8 posto, a vrijednost ribarstva je porasla za 10,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Statističari objašnjavaju kako je na rast vrijednosti ribarstva utjecao rast vrijednosti morskog ribarstva, za 11,6 posto, do kojeg je došlo zbog porasta prodanih količina, za 11,1 posto.
Po podacima DZS-a, lani je prodano 67.248 tona plave ribe što je 7,8 tisuća tona više nego 2019. godine. Istodobno je vrijednost prodane plave ribe porasla za 13,9 posto, na 519,2 milijuna kuna.
Lani je prodano i 18.309 tona ostale ribe, a vrijednost te prodaje dosegnula je 774,8 milijuna kuna, što je u odnosu na godinu prije porast za 13,5 posto.
U prošloj godini broj ribara u morskom ribarstvu smanjen je 0,4 posto, na 6.582. Pritom je broj ribara koji obavljaju gospodarski ribolov u morskom ribarstvu smanjen za 1,5 posto, na 3.030, dok je broj ribara u malom obalnom ribolovu porastao za 0,6 posto, na 3.552. Broj ribarskih plovila lani je smanjen za 0,8 posto, na 7.555.
Ukupan ulov i uzgoj (proizvodnja) morske ribe i drugih morskih organizama u 2020. je veći za 10,8 posto u odnosu na godinu ranije, na 89.965 tona.
Glavninu ulova čini plava riba, najviše srdela
U ukupnom prošlogodišnjem ulovu dominira plava riba s 65.057 tona, a doda li se 3.323 tona plave ribe iz uzgoja, ukupan je ulov i uzgoj plave ribe iznosio 68.380 tona, ili 12,5 posto više nego 2019. godine.
Najveći udio u prošlogodišnjem ulovu plave ribe, 73,3 posto, ima srdela, koje je ulovljeno 50.134 tone ili 11,1 posto više nego godinu prije.
Povećan je i ulov i uzgoj tune, za 18,3 posto, na 4.223 tone. Kod tune prevladava uzgoj s 3.323 tone, dok je prošlogodišnji ulov tune bio 900 tona.
Statistika morskog ribarstva u prošloj godini pokazuje da je ulov i uzgoj ostale ribe iznosio 19.035 tona, što je 9,4 posto više nego godinu ranije.
Uzgoj lubina je lani iznosio 6.754 tone, a doda li se tomu i 15 tona iz ulova, ukupne su količine 6.769 tona, ili 10,9 posto više nego godinu prije, dok se kod komarče bilježi rast za 14,6 posto, na 7.911 tona, od čega je 7.780 tona iz uzgoja.
Ulov rakova lani je smanjen za devet posto, na 925 tona, a ulov i uzgoj školjkaša za 45,1 posto, na 693 tone. Istodobno je ulov glavonožaca povećan za 18,3 posto, na 932 tone.
Proizvodnje slatkovodne ribe pala za 10,3 posto
Podaci DZS-a pokazuju da je ukupna proizvodnja slatkovodne ribe u 2020. smanjena za 10,3 posto, na 2.780 tona.
Pritom je proizvodnja konzumne ribe u šaranskim ribnjacima smanjen za 12,5 posto, na 2.388 tona, dok je proizvodnja u pastrvskim ribnjacima povećna za 5,4 posto, na 392 tone.
Vrijednost slatkovodnog ribarstva u 2020. u odnosu na 2019. pala je za 11,1 posto. Na taj pad, kažu statističari, utjecala je manja prodana količina, za 10,4 posto. (H)
