Cijene nafte porasle su u petak na međunarodnim tržištima iznad 78 dolara budući je ulagače zabrinula poruka američkog predsjednika Joea Bidena da bi meta najavljenog izraelskog udara na Iran mogla biti i naftna postrojenja.
Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila viša za 66 centi nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 78,28 dolara. Jučer je zaključio trgovinu u plusu 3,72 dolara.
Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po 63 centa višoj cijeni, od 74,34 dolara. Jučer je zaključio trgovanje u plusu 3,61 dolar.
Tržišta pozorno prate eskalaciju napetosti na Bliskom istoku.
Iran je bio najavio odgovor na izraelski napad na glavni grad Libanona Bejrut u kojem su poginule stotine ljudi, uključujući i skupinu političkih i vojnih dužnosnika libanonskog Hezbollaha i časnika iranske Revolucionarne garde. Krajem prošlog tjedna iranski balistički projektili pogodili su više vojnih ciljeva u Izraelu.
Teheran je poručio da je njegov odgovor time završen, ako sljedeći potezi Izraela ne budu zahtijevali reakciju. Tel Aviv je pak najavio posljedice, a Washington je naglasio da će braniti Izrael.
SAD je istodobno zajedno s EU-om i saveznicima pozvao na trenutno primirje između Izraela i Libanona, ali u četvrtak američki predsjednik rekao je da SAD s Izraelom razmatra moguće odgovore na iranski raketni napad, uključujući i opciju izraelskog udara na iranska naftna postrojenja.
“Razgovaramo o tome”, rekao je Biden novinarima.
Izrael bi mogao napasti iranske rafinerije ili glavni izvozni terminal na otoku Khargu kako bi Teheran lišio prihoda od izvoza derivata, nagađaju analitičari JPM-a.
“No, američki kabinet vjerojatno neće prihvatiti tu opciju jer želi izbjeći poremećaje na naftnim tržištima u tjednima uoči predsjedničkih izbora”, dodali su analitičari.
Ako ga Izrael napadne, Iran će vjerojatno uzvratiti udarima na izraelska energetska i plinska postrojenja, citirala je iranska novinska agencija SNN u petak riječi zamjenika zapovjednika Revolucionalne garde Alija Fadavija.
Iran je član Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i proizvodi oko 3,2 milijuna barela dnevno, što odgovara oko tri posto globalne proizvodnje.
Značajniji rast cijena zakočila je danas činjenica da nafta i dalje normalno putuje s Bliskog istoka, unatoč zaoštravanju oružanih sukoba.
Trgovci istodobno nagađaju da bi OPEC rezervnim kapacitetima ‘pokrio’ gubitak iranskih barela, a nervozu je ublažila i objava Libije o otvaranju naftnih polja i izvoznih terminala nakon rješenja spora oko imenovanja guvernera središnje banke. Proizvodnja se zbog blokade bila spustila s 1,2 milijuna na samo 400 tisuća barela dnevno.
OPEC je odvojeno objavio da je cijena barela košarice nafte njegovih članica u četvrtak porasla za 28 centi, na 74,9 dolara.
(Hina)
