Zaštita mentalnog zdravlja u digitalnom radnom okruženju

In Zdravlje
Zaštita mentalnog zdravlja u digitalnom radnom okruženju

Europski zastupnici traže uvođenje preventivnih mjera na području sprječavanja tehnološkog stresa u vezi s radom te upozoravaju da je pravo na isključenje bitno za dobro psihičko zdravlje zaposlenika.

Porast problema s mentalnim zdravljem znači da bi ovo mogla biti sljedeća zdravstvena kriza i zastupnici u Europskom parlamentu žele to spriječiti.

Pandemija i ekonomska kriza koja je uslijedila snažno su opteretile mentalno zdravlje i dobrobit svih građana, uz sve veću učestalost psihosocijalnih rizika povezanih s radom i veće stope stresa, tjeskobe i depresije.

Europski parlament je velikom većinom glasova usvojio rezoluciju kojom se prepoznaju brojne prednosti rada na daljinu, poput veće fleksibilnosti i neovisnosti, ali se istovremeno upozorava na rizike povezane s ovakvim načinom rada. Proaktivni pristupi digitalizaciji, kao što su fleksibilno radno vrijeme i programi pomoći zaposlenicima, pomažu u ublažavanju stresa povezanog s poslom.

Osposobljavanje radnika za premošćivanje digitalnog jaza također je ključno.

Europski zastupnici napominju da nedostatak obvezujućih zajedničkih standarda u pogledu prevencije i upravljanja psihosocijalnim rizicima povezanim s radom u EU zapravo uzrokuje nejednaku pravnu zaštitu radnika.

Rezolucija istodobno poziva na ažuriranje zakonodavstva EU-a u području zdravlja i sigurnosti na radu kako bi ono odražavalo novu stvarnost koju predstavlja digitalno radno okruženje.

Nužno je zakonodavstvo kojim se utvrđuju minimalni zahtjevi za rad na daljinu u cijeloj Uniji, a da se pritom ne ugroze radni uvjeti radnika na daljinu. Trebalo bi pokriti uvjete rada, kao što je osiguranje da je rad dobrovoljan i da su prava, ravnoteža između poslovnog i privatnog života, radno opterećenje i standardi učinka radnika na daljinu jednaki onima na radnom mjestu. Također, izvješće poziva na fleksibilno radno vrijeme kako bi se ublažio stres vezan uz posao, obrazovanje o mentalnom zdravlju i obuku za poslodavce.

Europski parlament predlaže da 2023. bude EU godina dobrog mentalnog zdravlja kako bi se osigurala usredotočenost na to pitanje.

Nakon višegodišnjeg izostanka temeljnog dokumenta i nedavno završenog e-savjetovanja u kojem je iznijeto gotovo 147 komentara, odnosno prijedloga, Hrvatsku očekuje oblikovanje i donošenje Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja 2022-2030., kojeg je sastavni dio i unapređenje mentalnog zdravlja na radu,kao kao temeljno ljudsko i radno pravo.

U hrvatskim tvrtkama potrebno je ovom pitanju posvetiti dužnu pozornost jačajući preventivne mjere, edukaciju rukvodećeg osoblja i radnika, i primjenjujući odgovarajuće organizacijske mjere.

Vitomir Begović

You may also read!

Bahrudin Kovačevic Irena Weber Tonči Glavina Ivica Žuro

Održivi turizam kao imperativ: Hrvatska udruga poslodavaca i BKS Bank okupili stručnjake s ciljem jačanja regionalne suradnje

Hrvatska udruga poslodavaca i BKS Bank organizirali su konferenciju na temu održivog razvoja turizma u Hrvatskoj, a na kojoj

Read More...
Wall street

Wall Street porastao nakon Trumpove pobjede, europske burze pale

Na Wall Streetu su prošloga tjedna burzovni indeksi skočili na rekordne razine, nakon pobjede Donalda Trumpa na izborima za

Read More...
vito

Najdugovječnija i najznačajnija Konferencija o zaštiti na radu

U organizaciji znanstveno-stručnog časopisa „Sigurnost“ i ZIRS Učilišta – ustanove za obrazovanje odraslih, a pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora -

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design