Žigman je na društvenoj mreži LinkedIn rekao da je odluka ESB-a o zadržavanju ključnih kamatnih stopa na dosadašnjoj razini donesena u okolnostima “i dalje iznimno naglašene neizvjesnosti”.

Kao član upravnog vijeća ESB-a, Žigman je pritom istaknuo da je inflacija u europodručju u lipnju smanjena na 2,8 posto s 3,2 u svibnju, nakon dogovorenog primirja na Bliskom istoku, pri čemu inflacijska očekivanja u srednjem i dugom roku ostaju stabilna.

“Dosad objavljeni pokazatelji istodobno upućuju na to da je rast gospodarstva eurozoni i dalje solidan. Međutim, nedavna obnova neprijateljstava između SAD-a i Irana ponovno je podigla cijenu nafte, što će ojačati inflacijske pritiske i negativno se odraziti na gospodarsku aktivnost”, napisao je guverner Ante Žigman.

Stoga će se, napomenuo je, pozorno pratiti novi pokazatelji, a posebno mogući neizravni i sekundarni učinci poskupljenja nafte na inflaciju.

ESB će u rujnu razmotriti nove makroekonomske projekcije i ocijeniti rizike, što će, istaknuo je, pomoći u donošenju odluka “kojima ćemo u u srednjem roku vratiti inflaciju u europodručju na cilj od dva posto”.

“Dobra je vijest da se inflacija u Hrvatskoj proteklih mjeseci smanjivala i približavala prosjeku europodručja, a nastavak tog trenda očekujemo i u srpnju. Rast cijena nafte mogao bi, doduše, oživjeti inflacijske pritiske i kod nas, no odluke koje ćemo donositi na narednim sastancima trebale bi osigurati povratak inflacije i u Hrvatskoj na razine blizu dugoročnog prosjeka”, poručio je guverner.

ESB je u četvrtak potvrdio važeće kamatne stope u eurozoni, istaknuvši izraženu neizvjesnost u procjenama inflacije u uvjetima rata na Bliskom istoku i rizike za gospodarski rast.

Kamatna stopa za refinanciranje banaka iznosit će tako i dalje 2,40 posto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka 2,25 posto. Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će kamatu od 2,65 posto.