Pandemija je snažno utjecala na turističku industriju, koja ipak u cijeloj regiji pokazuje snažan trend oporavka, iako razine prije pandemije još nisu dosegnute.
Smanjila se nezaposlenost, broj zaposlenih se oporavlja, rast BDP-a je prisutan u većini zemalja uz ponovni značajan doprinos turizma, iako ne još na razinama iz 2019. Dio je to pokazatelja u turizmu regije koje su u sklopu istraživanja predstavili stručnjaci IRMO instituta i Ecorysa predstavnicima svih ministarstava uključenih u provedbu EU strategije za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR) na sastanku održanom na Plitvičkim jezerima prošloga tjedna. Sastanak je bio dio aktivnosti projekta EUSAIR Facility Point.
Dobar je pokazatelj očit napredak u razvoju turističkih atrakcija, pa je tako u regiji, u odnosu na 2018. godinu postoji čak 7 novih lokaliteta upisanih u UNESCO svjetsku baštinu. Raste broj destinacija uključenih u tematske kulturne rute, a kroz projekt Routes4You stvoreno je osam makro-regionalnih ruta koje se odnose na podrijetlo čovječanstva u Europi, baštinu, civilizaciju, život, znanje, dizajn i prirodu. Čak 88 projekata koji se bave inovacijama u turizmu provedeno je u proteklih 8 godina, a ukupno je provedeno 313 prekograničnih i regionalnih investicijskih projekata kroz razne EU programe vrijednih čak 690 milijuna eura.
Sve je to omogućilo povećanje smještajnih kapaciteta u nekim zemljama i zadržavanje broja kreveta u većini zemalja regije te je generiralo prilično brz ritam oporavka turističkih rezultata u post-pandemijskim uvjetima, iako brojke iz 2019. tek treba dostići. Dio zemalja regije, poput Slovenije, Srbije, Hrvatske, BiH, Sjeverne Makedonije i posebno Albanije pokazuju veću ovisnost o turizmu kroz veći postotak udjela zaposlenih u turizmu u odnosu na ukupni broj zaposlenih, a u svih deset zemalja raste i relativni doprinos turizma ukupnoj gospodarskoj slici.
Ohrabrujući su i podaci koji pokazuju da ponovo raste potrošnja turista koji dolaze na noćenje, ali analize pokazuju da će cijela regija trebati posebno raditi na inovativnosti i diverzifikaciji ponude s naglaskom na održivi turizam te kvaliteti ponude kako bi se omogućio stabilan rast. Stručnjaci upozoravaju i na veliku ovisnost Jadransko-jonske regije o EU turistima ukazujući na to da će se morati ulagati u stvaranje preduvjeta za privlačenje turista iz udaljenih tržišta.
Bez snažne političke podrške nema dobre provedbe makro-regionalnih strategija
Ministarstvo turizma i sporta koordinator je tematske grupe Održivi turizam za cijelu Jadransko-jonsku regiju u koju je uključeno 10 zemalja smještenih oko Jadranskog i uz Jonsko more. Činjenica je da je turizam vrlo važno područje u svim državama ove regije, da je jedan od 4 ključna „stupa“ odnosno teme strategije i da se po tome EUSAIR – EU strategija za Jadransko-jonsku regiju razlikuje od preostale tri makro-regije u kojima je turizam uklopljen u neke druge tematske cjeline. To s jedne strane pokazuje veću ovisnost o turističkim kretanjima, ali zato istovremeno pretpostavlja i snažniju političku potporu provedbi strategije.
Zbog toga je nužna višesektorska koordinacija što je i bio jedan od ciljeva prošlotjednog sastanka predstavnika Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva prometa i infrastrukture, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Ministarstva turizma i sporta. Oni su imali priliku razmijeniti i najnovija saznanja i informacije s predstavnicima Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku (DG REGIO) Europske komisije, službom Interact-a te grčkim i slovenskim partnerima.
Činjenica da makroregionalne strategije (MRS) nemaju vlastiti izvor financiranja dovela je do vrlo opsežnog procesa usklađivanja nacionalnih operativnih programa sa ciljevima, tzv. procesa “embeddinga”. To uklapanje ciljeva međuresorni je posao u kojem su u proteklom vremenu sudjelovala ministarstva koja koordiniraju i „programiraju“ pojedina područja i stvaraju mogućnost financiranja projekata kojima će se postizati ciljevi strategije. U taj proces bile su uključene i države nečlanice EU, uključene u prekogranične programe, kandidati za pristupanje EU, a prema rezultatima uklapanja, može se zaključiti da su stvoreni dobri preduvjeti za provedbu svih zamišljenih projekata.
