Rast naprednih gospodarstava i dalje je slab unatoč rekordno niskim kamatnim stopama, kažu PwC-ovi ekonomisti. Rast BDP-a zemalja grupe G7 u trećem tromjesečju ove godine u prosjeku je bio 1,4 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je dugoročna stopa rasta bila nešto viša od 2 % godišnje.
Navedeno je potaknulo mnoge kreatore politika da ponovno usmjere pažnju na fiskalne poluge u pokušaju poticanja rasta. Na primjer, velika gospodarstva izvan Eurozone nedavno su objavila ili proširila fiskalne planove:
- Kanadska vlada planira uložiti 120 milijardi CAD (oko 90 milijardi USD) u infrastrukturne projekte u sljedećih 10 godina
- U kolovozu je Japan najavio paket mjera za poticanje gospodarstva vrijedan 4.6 bilijuna jena (oko 40 milijardi američkih dolara) kao dio šireg paketa koji uključuje daljnje financiranje iz drugih kvazi-državnih institucija
- U Velikoj Britaniji, ministar financija najavio je kako će se u sljedećih pet godina 23 milijardi funti iz Državnog investicijskog fonda za produktivnost potrošiti na stambenu izgradnju, prijevoz, širokopojasnu infrastrukturu te istraživanje i razvoj; i
- U SAD-u, novoizabrani predsjednik Trump planira ulagati u infrastrukturu i uvesti izmjene u poreznom sustavu.
PwC-ovi ekonomisti utvrdili su tri ključna razloga zbog kojih fiskalni poticaji mogu biti osobito korisni u sadašnjem gospodarskom okruženju:
- Trenutni i budući državni dug može se financirati uz niske stope: od financijske krize, većina vlada poduzela je korake za rješavanje dijela svoje bilance koji se odnosi na obveze. Iako su razine javnog duga i dalje relativno visoke u odnosu na povijesne standarde za neke od zemalja skupine G7, trenutna ponderirana kamatna stopa koja se plaća na državni dug na rekordno je niskoj razini. U SAD-u, primjerice, očekuje se kako će ponderirana prosječna kamatna stopa na njihov državni dug u ovoj godini biti 1,8 %, u odnosu na 3,1 % prije deset godina.
- Primjena komplementarnih politika može biti fiskalno učinkovitija: dok se monetarna politika širila u mnogim razvijenim gospodarstvima od izbijanja krize, fiskalna politika u velikoj se mjeri smanjivala. Prema MMF-u, državni manjak u zemljama skupine G7 smanjio se za oko šest postotnih bodova BDP-a od 2009. godine. No, primjena obiju navedenih politika povećat će vjerojatnost utjecaja na agregatnu potražnju.
- Fiskalni poticaji mogu izravno donijeti dugoročne prednosti u pogledu produktivnosti: neke politike vezane uz fiskalno širenje mogu imati pozitivan dugoročni učinak na produktivnost. Primjerice, učinkovita infrastrukturna ulaganja mogu poboljšati povezanost, dok podrška države za istraživanje i razvoj može dovesti do tehnološkog napretka koji radnike čini produktivnijima.
Barret Kupelian, viši ekonomist, PwC: „S obzirom na fokus različitih gospodarstava na infrastrukturna poboljšanja, inženjerske i građevinske tvrtke mogle bi posebno imati koristi. Tvrtke u regijama u kojima se planiraju ova poboljšanja također će vjerojatno imati koristi, posebno gledajući dugoročno. Međutim, ako ti planovi mogu na neki način podići rast produktivnost na nacionalnoj razini, tada će, dugoročno gledajući, tvrtke u svim sektorima imati koristi.“
U ovomjesečnom izdanju publikacije Global Economy Watch, PwC-ovi ekonomisti također razmatraju potrošnju kućanstava kao ključni pokretač gospodarskih rezultata. U mnogim razvijenim gospodarstvima, potrošnja kućanstava čini najveći dio BDP-a.
Prošle godine, raspoloživi dohoci rasli su prvi put od financijske krize, što upućuje na to da se stvarna potrošačka moć kućanstava tek počela oporavljati. U kombinaciji s činjenicom da omjeri usklađene štednje ili padaju ili ostaju stabilni u mnogim europskim zemljama, to pokazuje da božićno razdoblje može biti uspješno za tvrtke diljem Europe. Djedičini vilenjaci možda će imati puno posla u prosincu.
Naposljetku, ekonomisti prate daljnji oporavak perifernih zemalja Eurozone i to Cipra, Španjolske, Grčke i Portugala, ističući da 10. tromjesečje zaredom rast u tim zemljama nadmašuje rast u ključnim zemljama u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ključne zemlje su Njemačka, Francuska, Italija i Nizozemska.
