Prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u prosincu prošle godine nastavljen je trend godišnjeg pada kredita poduzećima za obrtna sredstva i investicije koji datira od svibnja 2012. godine.
Podaci HNB-a o distribuciji kredita kreditnih institucija za obrtna sredstva i investicije nefinancijskim trgovačkim društvima pokazuju da su krajem prosinca krediti za obrtna sredstva i investicije iznosili 66,2 milijarde kuna, što je blagi mjesečni rast za 439,5 milijuna kuna ili 0,7 posto, ali i milijardu kuna ili 1,5 posto manji iznos u odnosu na kraj 2015. godine.
Pad tih kredita na godišnjoj razini posljedica je kontinuiranog razduživanja zamjetnog kod obje skupine namjenskih kredita nefinancijskim trgovačkim društvima, koje je, s dvije sporadične iznimke na obrtnim kreditima, prisutno od sredine 2012. godine, kažu analitičari Raiffesenbank Austria (RBA),.
Tako su se ukupni krediti poduzećima za obrtna sredstva, uz blagi mjesečni rast od 0,7 posto, krajem prosinca spustili na 34,8 milijardi kuna, zabilježivši godišnji pad za 535 milijuna kuna, odnosno 1,5 posto.
Istodobno su krediti poduzećima namijenjeni za investicije u prosincu iznosili 31,5 milijardi kuna i premda su na mjesečnoj razini zabilježili rast od 213 milijuna kuna, odnosno 0,7 posto, na godišnjoj razini su nastavili s padom, i to za 493 milijuna kuna, tj. 1,5 posto.
Promatrajući prema valutnoj strukturi, posljednji podaci HNB-a pokazuju da je od veljače 2016. godine prisutan trend godišnjeg rasta kunskih kredita poduzećima za obrtna sredstva i investicije, dok devizni krediti poduzećima (uključujući i kunske s valutnom klauzulom) nastavljaju bilježiti pad na godišnjoj razini, kažu iz RBA.
Posljedično raste udio kunskih kredita u ukupnim kreditima poduzećima za obrtna sredstva i investicije, koji je krajem prošle godine dosegnuo 36,5 posto ili 4 postotna boda više u odnosu na kraj prošle godine.
“Povećana potražnja za kreditima u domaćoj valuti podržana je i monetarnim mjerama HNB-a kroz uvođenje strukturnih operacija čime se povećava srednjoročna ponuda kunskih izvora po konkurentnijim cijenama. Stoga i u ovoj godini očekujemo nastavak trenda, koji upućuje na razmjerno veće korištenje kunskih kredita koje domaće banke plasiraju poduzećima“, zaključuju analitičari RBA. (H)
