Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u kolovozu za 2,1 posto na godišnjoj razini, dok su u odnosu na srpanj ostale na istoj razini, pokazuju u petak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Inflacija mjerena potrošačkim cijenama tako je u kolovozu porasla po istoj stopi kao i u srpnju, za 2,1 posto, a nakon lipanjskih 2,4 posto, što je bio najveći rast cijena još od travnja 2013. godine.
Po podacima DZS-a, u kolovozu ove u odnosu na isti mjesec prošle godine najviše su, za 6,2 posto, porasle cijene prijevoza, a s rastom od 3,4 posto slijedile su cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva. Za 2,9 posto porasle su na godišnjoj razini cijene alkoholnih pića i duhana, a za 2,4 posto cijene u restoranima i hotelima.
Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) napominju da su inflatorni pritisci u kategoriji prijevoza posljedica kretanja na globalnim robnim tržištima budući da je u podkategoriji goriva i maziva zabilježen razmjeno snažan godišnji rast cijena od 12,9 posto.
Cijene hrane i bezalkoholnih pića, koje u strukturi potrošačkih cijena imaju i najveći udio od gotovo 28 posto, u kolovozu su bile 1,1 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. U strukturi cijena hrane i bezalkoholnih pića najveći se rast na godišnjoj razini bilježi kod cijena ulja i masti, za 4,2 posto, te kruha i žitarica, 2,5 posto.
Za 1,8 posto u kolovozu ove godine u odnosu na kolovoz prošle godine porasle su cijene zdravlja, a raznih dobara i usluga za 1,4 posto. Cijene rekreacije i kulture više su za 1 posto, pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva za 0,9 posto, te obrazovanja za 0,1 posto.
Istodobno, niže su bile cijene odjeće i obuće, za 1,6 posto te komunikacija, 0,1 posto.
Po podacima DZS-a, cijene dobara u kolovozu su prema istom mjesecu lani porasle 2,3 posto, a cijene usluga za 1,4 posto.
Stagnacija cijena na mjesečnoj razini
Na mjesečnoj razini službena statistika u kolovozu bilježi istu razinu potrošačkih cijena u odnosu na srpanj.
Promatrano po glavnim skupinama, najviše su pritom pale cijene odjeće i obuće, za 1,9 posto. Pad cijena od po 0,1 posto zabilježen je u kategorijama hrane i bezalkoholnih pića, zatim stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva te komunikacija.
U kolovozu ove godine u odnosu na mjesec ranije najviše su porasle cijene rekreacije i kulture te cijene raznih dobara i usluga, za po 0,4 posto. One pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva u prosjeku su veće 0,3 posto, dok su u skupinama prijevoza, zatim alkoholnih pića i duhana, te restorana i hotela, cijene porasle za po 0,2 posto.
Istodobno, cijene zdravlja i obrazovanja su se zadržale na razini iz srpnja iste godine.
Analitičari RBA očekuju da će u nastavku godine cijene energije ostati glavni generator rasta potrošačkih cijena.
“Uz više cijene električne energije, pojačani inflatorni pritisci dolazit će i od viših cijena sirove nafte, koje se uobičajeno prvo prelijevaju na potrošačku košaricu kroz komponentu transporta”, kažu.
Napominju da bi ipak dijelom zbog učinka baznog razdoblja, odnosno nešto izraženijih inflatornih pritisaka u posljednjem tromjesečju 2017. godine, a u usporedbi s prethodnim razdobljem protekle godine, dinamika rasta prosječnih potrošačkih cijena mogla blago usporiti, zadržavajući prosjek godišnje stope inflacije potrošačkih cijena na oko 1,4 posto. (H)
