Drugo izdanje Green Energy Faira (GEF) završilo je jučer u Areni Zagreb. Konferencijski dio drugog dana kroz sedam panela pomaknuo je fokus s proizvodnje energije na pravila igre: regulativu, tržište, mrežu i odgovornost.
CBAM: uvoznike čeka gomila podataka i niz rokova
Karlo Novosel, voditelj odjela u Carinskoj upravi, podsjetio je da uvoznici danas mogu uvoziti samo uz CBAM odobrenje. Sljedeći je rok 1. veljače 2027., kada kreće kupnja prvih CBAM certifikata. Mnoge uvoznike te obveze još iznenade, a neki zahtjev za odobrenje podnose u posljednji čas. Marko Groš iz TÜV Nord Adriatic upozorio je da uvoznici nisu svjesni koliko podataka moraju imati i koliko pritom ovise o proizvođačima, pa s verifikacijom treba krenuti što prije. Ana Jurjević, CEO tvrtke Kariqa Solutions, kao glavni izazov izdvojila je komunikaciju između uvoznika i proizvođača. Upozorila je i da mala poduzeća često nemaju dovoljno resursa, vremena ni znanja za bavljenje CBAM-om. Krajnji rok za predaju CBAM deklaracije je 30. rujna 2027. Panel je moderirao Petar Vlahov.
Kvaliteta električne energije: smetnje se kriju tamo gdje ih ne mjerimo
Milan Stanić, direktor tvrtke Automatika i procesi, upozorio je da nove tehnologije, poput EV punionica koje rade na višim frekvencijama, pomiču smetnje u područja koja standardna mjerenja ne obuhvaćaju. „Može nam se činiti da je sve u redu, iako smo mjerili samo prema postojećim normama“, rekao je, usporedivši dobro mjerenje s crnom kutijom u avionu. Izv. prof. dr. sc. Martina Kutija s FER-a istaknula je da isti uređaj može raditi na jednoj mreži, a na drugoj ne. Zato je nužno dobro poznavati mrežu i djelovati preventivno. Robert Štedul, direktor Agenor automatike, poručio je da o rješenju treba razmišljati već tijekom projektiranja, a ne tek kad se pojave posljedice. Doc. dr. sc. Luka Pravica s FER-a otvorio je pitanje odgovornosti kad se uređaji više korisnika na istoj točki mreže počnu međusobno ometati. Zatražio je normu koja će definirati koliko se opterećenja smije priključiti na mrežu. Panel je moderirao prof. dr. sc. Igor Erceg s FER-a.
EMS: važnije da radi nego da je inovativan
Denis Grahovac iz Tominga istaknuo je da je uz brojne neizvjesnosti najvažnije povjerenje investitora tijekom cijelog procesa. Tin Bobetko, direktor Uprisea, predstavio je pristup u kojem je EMS samo jedan modul jedinstvenog rješenja, uz sigurnost na prvom mjestu. Ivan Grakalić iz 2B automationa procijenio je da se najveći prihodi od baterija trenutačno ostvaruju na pomoćnim uslugama i da će tako biti i iduće dvije do tri godine. Grakalić je otvorio i pitanje sigurnosti. Većina kineskih baterijskih sustava proizvođaču omogućuje daljinski nadzor, a njegova je tvrtka tu mogućnost uklonila, pa njihov EMS može raditi potpuno lokalno, bez interneta. „Inovacija nije najbitnija. Najbitnije je da to radi“, poručio je. Tamara Hadjina, direktorica istraživanja i razvoja u KONČAR Digitalu, nadovezala se da podsustave treba komunikacijski odvojiti u zone s jednom ulaznom točkom: „Sustav velike snage može biti opasan i zato ga trebamo imati pod kontrolom.“ Panel je moderirao prof. dr. sc. Hrvoje Pandžić s FER-a.
Tržište električne energije: najveći rizik je cijena
Luka Pehar, direktor Sektora tržišta električne energije u HROTE-u, istaknuo je da je promjena cijena najveći rizik na tržištu, a skladištenje energije jedno od mogućih rješenja. Upozorio je da baterije mogu utjecati na cijelo tržište ako se zadrže postojeće tarife. S investitorima zato treba sjesti i ponuditi im sigurnije okvire za donošenje odluka. Davor Bošnjak, direktor kratkoročnog trgovanja u HEP Trgovini, naglasio je da tržište traži brze operativne odluke i kvalitetne prognoze. Fleksibilnost je sve važnija, rekao je, ali se sukobljava sa stabilnošću. Dario Antolović iz ENNA Nexta kao glavnu prepreku naveo je regulatornu neizvjesnost, jer još nije jasno pod kojim se uvjetima baterijski sustavi priključuju na mrežu. Panel je moderirao Marko Perožić, zamjenik glavnog urednika Bloomberg Adrije.
Pantheon AI: četiri nova dalekovoda i samo nova energija
Mario Gudelj, voditelj projekta Pantheon AI, otkrio je da je ugovaranje priključenja s HOPS-om pri kraju te da se radi na prostornom planu u Sisačko-moslavačkoj županiji. „U svijetu podatkovnih centara ne postoji riječ ‘sutra’, sve mora biti riješeno već jučer“, rekao je. Naglasio je da Pantheon neće kupovati energiju koja se danas troši na hrvatskom tržištu, nego će donijeti novu, a infrastruktura koju financira investitor postat će dio javne mreže. Na zabrinutost javnosti oko vode odgovorio je da se neće koristiti voda iz toplica i da zahvaćanje neće ugroziti ekosustav. Antonio Gužvinec iz Parseca objasnio je razliku između klasičnog podatkovnog centra i AI kampusa. AI kampus troši mnogo energije na malom prostoru, što otvara mogućnost iskorištavanja otpadne topline, a potrošnja mu se u kritičnim trenucima može smanjiti. Luka Majić iz Vertiva upozorio je da tako veliko opterećenje može dovesti i do zagušenja mreže, pa bi takve projekte trebalo javno i konkretno prikazati. Igor Šumonja iz HOPS-a potvrdio je da će se za priključenje Pantheona izgraditi četiri posebna dalekovoda: „Smatramo da je hrvatska elektroenergetska mreža spremna za Pantheon.“ Panel je moderirao Marko Perožić.
Električni autobusi: kupnja je najlakši dio posla
Zvonko Gabud iz MAN-a priznao je da električni autobusi zbog dosega, grijanja i topografije još ne mogu biti glavni oblik gradskog prijevoza na svim linijama. Zima je najzahtjevnija jer grijanje troši više energije od hlađenja, a baterija se mijenja kad joj kapacitet padne na 70 posto. Ivan Kos iz Schneidera upozorio je da problem nastaje kad svi autobusi istodobno dođu u depo na punjenje. Rješenje vidi u softveru koji prema voznom redu prednost daje autobusima s najmanje energije i najdužim rutama. Ivan Trapić iz ZET-a rekao je da za putnike i vozače razlike gotovo nema. ZET trenutačno ima četiri nova električna autobusa i sve ih puni preko noći, a punionice će najprije graditi na zapadu grada. Nebojša Dmitrović iz GPP-a Osijek izjavio je da s dva električna autobusa zasad pokrivaju unutarnje gradske linije, a daljnje nabave ovisit će o gradskom proračunu. Panel je moderirao izv. prof. dr. sc. Vedran Kirinčić s Tehničkog fakulteta u Rijeci.
Europa u retrovizoru: od Kine učiti, ali ne kopirati
Završni panel donio je najživlju raspravu dana. Marko Brkljačić, glavni operativni direktor Bugatti Rimca, ocijenio je da je Europa jako regulirana. Kina je u međuvremenu osvojila europsko tržište i uvjerila vlastite građane da voze domaće automobile. „Od Kine trebamo preuzeti neke stvari, ali ne i slijepo ih kopirati“, rekao je. Otkrio je da Bugatti Rimac zapošljava 2.200 ljudi i nema problema s pronalaskom radnika. Poručio je i da sigurnost treba biti prvi kriterij pri odabiru automobila. Juraj Šebalj upozorio je da Europa štedi dok Kina ulaže, zbog čega su europski brendovi, osobito Volkswagen, pod velikim pritiskom. Kineski automobili tek se moraju dokazati, rekao je, a europski i dalje nude bolju opremu i korisničko iskustvo. „Električni automobil ne bih preporučio nikome tko ga ne može puniti kod kuće“, zaključio je. Panel je moderirala Jelena Glišić.
Green Energy Fair sajam je i konferencija o obnovljivim izvorima energije, skladištenju energije i e-mobilnosti koji se održava u Areni Zagreb. Organizator je AleDo TECH, a generalni partner IBC SOLAR. Sajam se održao pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, Hrvatskoga sabora i Gradske skupštine Grada Zagreba, uz podršku nadležnih ministarstava, Hrvatske gospodarske komore i Američke gospodarske komore u Hrvatskoj.
