Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u prosincu prošle godine potonula 6,6 posto u odnosu na isti mjesec godinu dana prije, što je njezin najoštriji pad u posljednje dvije godine, pa je i u cijeloj 2018. proizvodnja pala, prvi put nakon četiri godine.
Prema u utorak objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), industrijska je proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u prosincu pala za 2,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na prosinca 2017. godine potonula za 6,6 posto.
To je već šesti mjesec zaredom kako je proizvodnja pala na godišnjoj razini, i to znatno oštrije nego mjesec dana prije kada je oslabila 0,9 posto.
To je i najveći pad proizvodnje od prosinca 2016. godine, kada je potonula više od 14 posto.
Od kraja prošle godine industrijska je proizvodnja vrlo nestabilna, pa je u 12 od posljednjih 14 mjeseci zabilježila pad na godišnjoj razini.
„Uz iznimku veljače i lipnja, preostali mjeseci 2018. zabilježili su negativne godišnje stope rasta, što je, nakon četiri godine, industrijsku proizvodnju ponovno povuklo u negativan teritorij“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
U prosincu je na godišnjoj razini najviše potonula, za 17,6 posto, proizvodnja kapitalnih proizvoda, a slijedila je proizvodnja energije s padom od 8,6 posto.
Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju skliznula je, pak, za 7,7, a intermedijarnih proizvoda za 6,5 posto.
U prosincu je na godišnjoj razini porasla samo proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 1,9 posto.
Skroman oporavak u 2019.?
U cijeloj prošloj godini industrijska je proizvodnja bila za 1 posto manja nego u 2017., što je njezin prvi pad nakon četiri godine.
U 2017. je proizvodnja porasla za 1,9 posto.
„Bitno oslabljeni, odnosno negativan doprinos industrije, neće doživjeti svoj procvat niti u ovoj godini, već će očekivana stopa oporavka biti skromna. S druge strane, očekujemo da će, promatrajući sa strane ponude, rast i dalje generirati djelatnosti vezane uz trgovinu na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane, informacije i telekomunikacije te graditeljstvo“, zaključuju analitičari RBA. (H)
