Tri turistička zakona koja je Vlada u četvrtak uputila na drugo saborsko čitanje velik su iskorak te reformski i decentralizirajući, jer se velika sredstva i odlučivanje prepuštaju gradovima i županijama, ocijenio je u četvrtak ministar turizma Gari Capelli na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade.
Riječ je o konačnim prijedlozima zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, o članarinama u turističkim zajednicama i o turističkoj pristojbi, za koje je ministar Cappelli kazao i da mu je “drago da su na današnjoj, jubilarnoj 150. sjednici Vlade prihvaćeni njihovi konačni prijedlozi i upućeni u Sabor, jer su ti zakoni reformski i idu za unapređenjem sustava turističkih zajednica i njegovim usklađivanjem s modernim trendovima”.
Očekujući da se ti zakoni na saborskom dnevnom redu nađu već idućeg tjedna, Cappelli je poručio i da ti zakoni idu k tome da turističke zajednice (TZ) postanu financijski samodostatne i da se moraju više baviti upravljanjem destinacijama.
“Ovo je jedan od prvih koraka da konačno stavimo sve na svoje mjesto i da vidimo da li uopće upravljamo destinacijama, da li to radimo dobro i koliko je kod njih uopće turista. U tome važnu ulogu preuzima i sadašnji Glavni ured HTZ-a koji postaje praktički agencija za marketing, nešto poput organizacija Visit Britain, Njemačke turističke organizacije i dr.”, izdvojio je Cappelli.
Istaknuo je i da se zakonom o TZ potiče i udruživanje TZ-ova, što se već i prije donošenja zakona događa na terenu, primjerice u imotskom kraju, na otoku Hvaru, a slično najavljuju i iz Gorskog kotara, s Kvarnera, Makarske rivijere i drugi, što je po njemu dokaz da se ide u dobrom smjeru.
“Poručujem i da se postojećih 15 TZ-a mjesta neće ukidati, makar se o tome puno priča zadnjih dana, ali se ubuduće više neće moći takve osnivati”, kazao je.
Oko zakona o članarinama TZ-ovima kazao je da se sa 28 stopa za obračunavanje te članarine došlo na pet, s čime će se gospodarstvo u prvoj fazi rasteretiti za 11 milijuna kuna, a to je, kako je kazao, i intencija ove vlade da rasterećuje gospodarstvo. Također se 21 djelatnost oslobađa plaćanja te članarine, a neke su nove i uveli, poput banaka.
“Novost je i da se uvodi fond za turistički nerazvijena područja i kontinent, za koji će se izdvajati 9 posto u odnosu na dosadašnjih 7,5 posto, a od tih sredstava će se u razdoblju od pet godina dodjeljivati sredstva regionalnim TZ-ovima koje ostvaruju manje od 500 tisuća kuna prihoda godišnje, i to kao razliku do iznosa od 500 tisuća. No, nakon isteka pet godina sredstva će se raspoređivati TZ-ovima i regionalnim i lokalnim na tim područjima putem javnog natječaja”, objasnio je Cappelli, dodajući da se time želi sve izjednačiti da jednako ‘startaju’.
Zakonom o turističkoj pristojbi ide se na to da njene iznose ubuduće neće određivati uredbom vlada, nego županijske skupštine, a ministar će pravilnikom samo određivati minimalne i maksimalne iznose, primjerice od 10 do 15.
“Uveli smo novost i od 2 posto i u članarinama i u turističkim pristojbama za projekte i programe udruženih TZ-ova, a bitna stvar kod pristojbe je i uvođenje mogućnosti naplate za kruzere u međunarodnom pomorskom i prometu na unutarnjim vodama, ali o tome se odluka prepušta gradskim vijećima, ako žele mogu uvesti”, kazao je Cappelli.
Najavio je i da uskoro ide i izmjena zakona o turističkom zemljištu, što je važno za investicije, kao i da se priprema izrada nove strategije razvoja hrvatskog turizma od 2020. na dalje, čime će, po ocjeni Cappellija, “ova vlada i prije isteka mandata donijeti sve važne zakone za turizam, a koji su se čekali godinama, zbog čega su čekale i investicije i razvoj”. (H)
