Hrvatska unatoč tome i dalje atraktivnija za investiranje od okolnih zemalja
Gotovo polovica tvrtki koje posluju u Hrvatskoj ne bi ponovno izabralo Hrvatsku kao poslovnu lokaciju. Rezultati su to najnovijega gospodarskog istraživanja Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, najveće bilateralne gospodarske organizacije u Hrvatskoj, koje je provedeno u veljači ove godine među 150 tvrtki članica Komore te nekima od vodećih tvrtki u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno istodobno s 15 drugih njemačkih vanjskotrgovinskih komora (AHK) u zemljama Srednje i Istočne Europe.
Udio poduzeća koja bi ponovno investirala u Hrvatsku pao je sa prošlogodišnjih 68% na 54%. Pritom je ova brojka do 2017. godinama iznosila visokih 80%, a ovogodišnji pad spremnosti za reinvesticije Hrvatsku je svrstao znatno ispod prosjeka zemalja Srednje i Istočne Europe koji iznosi 79%. Kao glavne razloge svog nezadovoljstva ispitane tvrtke navode nedovoljnu borbu protiv korupcije i kriminala, visoko porezno opterećenje i porezni sustav, neučinkovitu javnu upravu te nedostatak pravne sigurnosti.
I ovogodišnje prognoze rasta hrvatskog gospodarstva lošije su u odnosu na 2018. – samo 19% ispitanika očekuje poboljšanje gospodarske situacije, za razliku od prošlogodišnjih 33%. Udio poduzetnika koji trenutačnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj ocjenjuju kao negativnu također je naglo porastao u odnosu na prošlu godinu – s 39% na 61%. Kada je riječ o percepciji gospodarske situacije, zemlje Srednje i Istočne Europe u prosjeku je u 37% slučajeva ocjenjuju kao dobru, a u 20% slučajeva kao lošu.
Nešto pozitivnije od gospodarske situacije i prognoze njezinoga razvoja ispitana su poduzeća ocijenila svoju vlastitu poslovnu situaciju – 26% njih opisuje ju kao dobru, 60% kao nepromijenjenu i 14% kao lošu. 42% poduzeća smatra kako će gospodarska situacija krenuti nabolje, no ta brojka svejeno predstavlja pad od 15% u odnosu na 2018. Slične prognoze razvoja vlastite poslovne situacije imaju poduzeća u zemljama Srednje i Istočne Europe, međutim ona svoju trenutačnu poslovnu situaciju vrednuju u prosjeku znatno bolje – 56% tvrtki ocjenjuje je kao dobru, a samo 6% kao lošu.
Unatoč svemu, Hrvatska je s 8. mjestom od 20 zemalja Srednje i Istočne Europe i dalje relativno atraktivna te, uz iznimku Slovenije (5. mjesto) atraktivnija od svojih susjeda i konkurencije na jugoistoku Europe (Mađarska 9, Srbija 11, Bosna i Hercegovina 18, Rumunjska 10, Bugarska 12). Kao najveće prednosti Hrvatske kao poslovne lokacije tvrtke ističu članstvo u Europskoj uniji, kvalificiranost zaposlenika, akademsko obrazovanje, produktivnost i motivaciju zaposlenika te infrastrukturu.
Kada je riječ o digitalizaciji, pola ispitanih poduzeća smatra se vrlo ili potpuno digitaliziranima. Više od 80% ih ima pozitivan stav prema digitalizaciji, no od toga 30% priznaje kako im nedostaju odgovarajuće kompetencije. Tri četvrtine tvrtki zbog digitalizacijskih procesa očekuju značajne promjene svog poslovanja u narednim godinama, dok 80% kaže kako digitalizacija na njih utječe djelomično ili snažno.
Najvećima prednostima digitalizacije poduzeća smatraju povećanje učinkovitosti i produktivnosti, bolje planiranje i kontolu, smanjenje troškova te analizu i korištenju podataka. Kao najveće prepreke i rizike digitalizacije ističu neadekvatnu kvalifikaciju i kompetentnost zaposlenika, visoke troškove investiranja, manjak standardizacije i certifikacije, informatičku sigurnost te nejasne ekonomske prednosti. Potrebu za političkim djelovanjem vide u poreznim poticajima za digitalizaciju, poticanjem odgovarajućeg obrazovanja i educiranja te izgradnji visokokvalitetne širokopojasne mreže.
Rezultate dvaju istraživanja danas su na konferenciji za medije predstavili predsjednik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore dr. Thomas Sichla (direktor Zagrebačkih otpadnih voda), članica uprave Komore Medeja Lončar (direktorica Siemensa za Hrvatsku i Sloveniju) te direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore Sven Thorsten Potthoff.
