Kretanje cijena nafte posljednjih je tjedana pod velikim utjecajem intenziviranja trgovinskog spora između dviju najvećih svjetskih ekonomskih sila, Kine i SAD-a.
Cijena sirove nafte WTI na američkome tržištu jutros je trgovanje započela na 58,94 dolara po barelu, dok je jučerašnje trgovanje zaključeno na 58,63 dolara po barelu. U posljednjih sedam dana WTI je pao za 4,96 dolara po barelu, dok su cijene na godišnjoj razini i dalje niže za 13,93 dolara po barelu.
Cijena sirove nafte Brent na londonskoj burzi, inače referentna globalna vrijednost, svoje je trgovanje započela na 69,99 dolara po barelu, dok je jučerašnja zaključna cijena iznosila 70,11 dolara po barelu. Gledajući na mjesečnoj razini, cijena sirove nafte Brent zabilježila je blagi pad od 4,05%, dok cijene na godišnjoj razini i dalje nisu dosegnule one iz svibnja 2018. godine. Trenutni kratkotrajni pritisci na rast cijena rezultat su geopolitičkih događanja u svijetu, nastavka sankcija SAD-a prema Venezueli te Iranu, političkih napetosti u Libiji uz spor Washingtona i Pekinga koji budi zabrinutost i neizvjesnost u određivanju ponude i potražnje. Uz sve to, članice OPEC+ i dalje provode politiku redukcije vlastite proizvodnje.
Naime, prema siječanjskom dogovoru, članice OPEC+ obvezne su smanjivati svoju proizvodnju u iznosu od 1,2 milijuna barela po danu sve do sredine lipnja ove godine. Naznake su kako će Rusija, jedan od tri najveća svjetska proizvođača sirove nafte, povećavati svoju proizvodnju nakon lipnja, što bi moglo utjecati na povećanje globalnih zaliha, ali i na pad cijena nafte. S druge strane, na kretanje cijena nafte utjecala je i povećana proizvodnja sirove nafte, ali i rast zaliha u SAD-u. Prognoze Međunarodne agencije za energetiku (EIA) procjenjuju proizvodnju od 12,3 milijuna barela po danu u ovoj godini, prema kojoj SAD postaje najveći globalni proizvođač sirove nafte, ispred Rusije te Saudijske Arabije.
Također, podaci EIA pokazuju kako je rast zabilježen i kod zaliha. Tako su zalihe prema posljednjim dostupnim podacima iznosile 476,8 milijuna barela, što je promatrajući godišnja kretanja rast od 38,6 milijuna barela. Važno je naglasiti kako se iznos zaliha sirove nafte SAD-a nikad nije kretao na ovoliko visokim razinama otkako se podaci bilježe (od 1982.), dok su jedino 2016. te 2017. bilježile identične i više razine zaliha sirove nafte. Sva takva kretanja utječu na globalnu ponudu i potražnju. Očekuje se kako će u drugom dijelu godine globalna potražnja za naftom biti u porastu.
U skladu s time, očekivanja EIA su da će se prosječna vrijednost sirove nafte Brent u ovoj godini kretati na 70 dolara po barelu, dok bi u 2020. prosječna vrijednost trebala iznositi 67 dolara po barelu. Što se tiče kretanja cijene sirove nafte WTI, ona bi se u prosjeku u ovoj godini trebala kretati na 62,79 dolara po barelu, a u 2020. bi prosječna cijena trebala iznositi 63 dolara po barelu.
Cijene naftnih derivata u Hrvatskoj blago su porasle ovog utorka, podržane kontinuiranim rastom na mediteranskom tržištu koji se događa kao posljedica pooštravanja cijena na svjetskim tržištima. Benzin je ovog utorka zabilježio rast, dok je cijena dizela u laganom padu. Tako se maloprodajna cijena benzina kreće u rasponu 10,18 – 10,56 kn/litri, dok se dizel kreće na razinama 9,89 – 10,27 kn/litri.
