Kumulativne stope rasta izvoza i uvoza EU prema ostalim zemljama u ovoj se godini kreću na razini od oko pet posto, po čemu znatnije ne odstupaju od ostvarenih u prošloj godini. Tako je i nakon srpnja kumulativna godišnje stopa rasta izvoza iznosila 4,5%, a uvoza 5,2%, što je zbog njihove podjednake vrijednosti dovelo do povećanja iznosa robnog deficita EU u odnosu na prošlu godinu. Točnije, deficit je povećan s 2,0 milijarde eura u prvih sedam mjeseci prošle godine na 10,2 milijarde eura.
Međutim, znatan utjecaj na takva kretanja robne razmjene u ovoj godini ima tečaj eura prema dolaru i ostalim valutama vezanima uz dolar. Naime, euro je prema dolaru tijekom prvih sedam mjeseci oslabio približno 6,7%, a u američkoj valuti realizira se oko trećine ukupnog izvoza EU te oko polovina uvoza. To znači da je samo zbog navedene promjene tečaja vrijednost izvoza EU povećana oko 2%, a uvoza oko 3,5%, odnosno da su „realne“ stope rasta izvoza i uvoza bile niže od ostvarenih. Takve „realnije“ stope više se poklapaju s očekivanjima da će u ovoj godini zbog rastućega globalnog protekcionizma i usporavanja rasta globalne potražnje, što je već vidljivo i u nižim stopama rasta gospodarstva EU, doći i do usporavanja rasta globalne robne razmjene. Pritom treba napomenuti da je kretanje tečaja eura zbog njegovog jačanja u prošloj godini imalo suprotan učinak na kretanje robne razmjene te da promjene u tečaju imaju i „stvarne“ učinke na robnu razmjenu zbog utjecaja na cjenovnu konkurentnost proizvoda.
Struktura Extra EU izvoza pokazuje da je vrijednost izvoza povećana kod svih glavnih skupina proizvoda, pri čemu je najveća stopa rasta ostvarena kod izvoza hrane i pića, a smanjena je jedino vrijednost izvezenih energenata. Na takvo kretanje ove vrste proizvoda pretežno je utjecalo kretanje cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, odnosno pad prosječne cijene sirove nafte od približno osam posto u odnosu na prošlu godinu, koji je utjecao i na pad cijena izvezenih naftnih derivata. Cijena sirove nafte istodobno je utjecala i na uvoz energenata koji je na godišnjoj razini smanjen 1,7% te je s udjelom od približno 20% u ukupnoj vrijednosti uvoza, za razliku od tečaja, utjecao na usporavanje dinamike njegova rasta.
Zbog opisanog utjecaja tečaja relativno su nerealni i podatci o kretanju robne razmjene prema najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima. Primjerice, najveća stopa rasta izvoza od 12,1% ostvarena je upravo prema SAD-u, a kod te zemlje bilježi se i visoka godišnja stopa rasta uvoza. Struktura uvoza po zemljama, s druge strane, jasno pokazuje utjecaj pada cijene sirove nafte na robnu razmjenu jer je među deset najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera pad zabilježen samo kod uvoza iz Norveške i SAD-a, odnosno zemalja iz kojih EU uvozi najveće količine sirove nafte.
Promatrano po članicama EU, u prvih sedam mjeseci ostvaren je velik raspon stopa rasta izvoza i uvoza, primjerice kod izvoza od -36% kod Cipra do 14% kod Luksemburga. Hrvatska se pritom našla među onim članicama koje su izraženije povećale vrijednost svog izvoza, ali i uvoza, pa se u konačnici, prema podatcima Eurostata, našla među približno polovinom članica kod kojih je došlo do pogoršanja vanjskotrgovinskog salda u odnosu na prošlu godinu (bez obzira je li bila riječ o smanjenju suficita ili povećanju deficita robne razmjene).
