Austrijske turiste u Hrvatsku privlače prirodne ljepote, čistoća mora, gostoljubivost lokalnog stanovništva te izgled i slikovitost mjesta na jadranskoj obali i priobalju. Manje su zadovoljni ekološkom osviještenošću destinacija, uređenošću prometa i parkinga, ponudom kulturnih događanja, organiziranih izleta i sadržaja za djecu te cijenama u lokalnim trgovinama, pokazalo je online anketno istraživanje agencije Improve Research & Analytics.
Prema podacima sustava eVisitor, austrijski turisti su u prvih osam mjeseci sa 6,3 milijuna ostvarenih noćenja bili treći iza njemačkih i slovenskih turista. Mnogi od njih dolaze u Hrvatsku već godinama i preporučili bi svojim prijateljima i rodbini da posjete Hrvatsku. No, 18 posto Austrijanaca koji su ove godine po prvi put ljetovali u našoj zemlji ne bi destinaciju u kojoj su boravili preporučili drugima, pokazalo je istraživanje.
Treba nam bolji omjer cijene i kvalitete
Najveći broj austrijskih gostiju koji su sudjelovali u istraživanju odsjelo je u hotelima sa 4 ili 5 zvjezdica (39%) ili u privatnom smještaju (27%). Iako većina kvalitetu smještaja visoko ocjenjuje, svaki treći je bio manje zadovoljan, a dobivenu vrijednost za novac njih više od 40% ne smatra osobito dobrom.
Najčešće zamjerke turista su previsoke cijene – od samog smještaja, cijena u restoranima do cijena usluga poput najma bicikla. Tako neki od ispitanika poručuju da bismo trebali prilagoditi omjer cijene i dobivenog, ponuditi više hotela s all-inclusive uslugom, obnoviti sobe, a neki upozoravaju da bi se apartmani trebali češće čistiti.
Bez obzira o kojoj destinaciji je riječ prirodne ljepote, slikovitost mjesta i gostoljubivost stanovništva ispitanici su ocijenili najvišim ocjenama (odličan i vrlo dobar).
Visoke ocjene dobivamo i za gastronomsku ponudu, osobito za izbor autohtone lokalne gastronomije te izgled i atmosferu posjećenih restorana. Prosječna ocjena iznosi 3,8 (na ljestvici od 1-5). Nešto lošije (3,5) austrijski turisti su ocijenili vrijednost koju su dobili za svoj novac. Neki su se požalili na nedovoljnu ponudu za vegetarijance.
Ispitanici su zadovoljni s mogućnostima bezgotovinskog plaćanja i kupovine lokalnih proizvoda, suvenira i delicija, koji su u prosjeku ocijenjeni vrlo dobrim (3,8). No, prosječna ocjena za primjerenost cijena u lokalnim trgovinama iznosi samo 3,3, a 17 posto ispitanih smatra da su cijene vrlo visoke.
Prometne gužve i ekološka (ne)osviještenost
Turističke destinacije na hrvatskom Jadranu trebale bi više pažnje posvetiti pristupačnosti, uređenju i čistoći. Od 23 ocjenjivane karakteristike destinacija, najlošiju prosječnu ocjenu (3,1) dobili smo za ekološku kategoriju. Čak 22 posto Austrijanaca koji su ove godine ljetovali Hrvatskoj smatra da nam je ekološka osviještenost na nezadovoljavajućoj razini, odnosno loša ili vrlo loša.
Neki ispitanici zamjeraju nam da se otpad ne odvozi dovoljno često, da su ulice i plaže prljave te da ne pridajemo dovoljno pažnje zaštiti okoliša. Pa ipak, čistoća plaža, a posebice čistoća mora, u prosjeku dobivaju visoke ocjene (od 3,9 do 4,1) i bilo bi važno da takvima i ostanu.
Jedan od većih problema s kojima se suočavaju turisti u Hrvatskoj su prometne gužve i nedostatak parkinga. Prometni segment je 17 posto ispitanih ocijenilo lošim ili vrlo lošim, kao i prometnu povezanost destinacije. Znatno lošije ocjene za prometnu povezanost, uređenost prometa i parkinga dobili smo od austrijskih turista koji su ove godine prvi puta bili u Hrvatskoj, nego od onih koji su dolazili više puta.
Zamjeraju nam gužve na granici i na autocestama, manjak informativnih ploča na njemačkom jeziku, loš javni prijevoz… To su problemi čijem bi se rješavanju trebali sustavno posvetiti.
Dobra ponuda sportskih i rekreativnih aktivnosti
Trebali bismo razmisliti i o ponudi sadržaja za zabavu i rekreaciju. Ova kategorije obuhvaća šest elemenata vrlo važnih za kvalitetnu, cjelovitu turističku ponudu. Međutim, za niti jedan od njih nismo postigli posebno dobre ocjene – dominantna je „trojka“. Riječ je o ponudi sadržaja ili aktivnosti za djecu, ponudi kulturnih događanja u mjestu (kao što su koncerti, izložbe, predstave), noćnom životu (klubovi, barovi), mogućnosti upoznavanja lokalne kulture i običaja te ponudi organiziranih izleta u okolicu.
Znatno bolje ocijenjene su mogućnosti za sport i rekreaciju: 60 posto ispitanih im daje ocjenu vrlo dobar ili izvrstan. Ispitanici ipak sugeriraju da bismo trebali urediti više biciklističkih staza, da biciklističke staze treba odvojiti od pješačkih te da nedostaje ponude za ronjenje.
Rezultati istraživanja potvrđuju da se investicije u turizam isplate, odnosno da oni koji redovito ulažu u razvoj ponude mogu očekivati da će im se uloženo vratiti, dok će se ostali sve teže nositi sa zahtjevima gostiju. To vrijedi kako za pojedince, tako i za lokalne zajednice koje bi zasigurno mogle same riješiti veliki dio navedenih problema, umjesto da čekaju rješenja na razini države, regije ili županije.
