Gospodarstvo ne smije stati, ne možemo si priuštiti još jednu krizu poruka je predstavnika ključnih sektora gospodarstva s danas održanog okruglog stola „Ususret izborima: gospodarska budućnost Hrvatske“, kojeg je organizirala Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u suradnji s Večernjim listom.
“Nova vlada morat će žurno donositi dodatne mjere za rješavanje korona krize jer bez njene pomoći oporavak od korone će predugo trajati. HUP već dugi niz vremena ističe tri najvažnija segmenta u kojima očekuje pomoć države, a to su maksimalno očuvanje svih radnih mjesta, očuvanje likvidnosti kako bi tvrtke mogle održavati i razvijati svoje poslovanje i poticanje rasta potražnje i potrošnje.”, poručio je glavni direktor HUP-a, Davor Majetić.
Na okruglom stolu članice HUP-a razgovarale su s ekonomskim stratezima vodećih političkih opcija – Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Restart koalicije, o očuvanju radnih mjesta, likvidnosti i potrošnji u narednih šest do deset mjeseci te što je u tom periodu potrebno i kako im nova izvršna vlast u tome može pomoći.
Josip Aladrović iz HDZ-a rezimirao je dosadašnje gospodarske mjere koje je donijela Vlada RH i najavio nove. „U intenzivnom smo kontaktu s predstavnicima gospodarstva i udrugama poslodavaca kako bismo donijeli najbolje moguće odluke. U ekonomskom dijelu krize reagirali smo brzo i donese su mjere za očuvanje radnih mjesta u iznosu od oko ukupno 7,6 milijardi kuna. Da nije bilo takve intenzivne i direktne pomoći bili bismo u ozbiljnim problemima, s više od 300 000 nezaposlenih po našim procjenama. Nastavljamo raditi na novim mjerama, postigli smo konsenzus s poslodavcima i sindikatima oko mjere po pitanju skraćivanja radnog vremena, koja će biti donesena do 30. lipnja.“
Željko Kukurin, predsjednik Uprave Valamar Riviere, otkrio je kakva je trenutna situacija u turizmu i što taj sektor očekuje od budućih mjera: „Sezona je neizvjesna i ostat će neizvjesna. Nezahvalno je davati procjene jer će ovisiti o nizu faktora. Hrvatska i dalje ima jako dobru epidemiološku sliku usporedno sa zemljama na Mediteranu, a mi u sektoru ćemo omogućiti sve da osiguramo sigurnost naših gostiju. Situaciju procjenjujemo iz tjedna u tjedan kako se mijenjaju epidemiološke mjere u zemljama oko nas, stoga je teško baratati s konkretnim brojkama, no više od 40% turističkog prometa vjerojatno ne možemo očekivati. Kada je riječ o konkretnim mjerama, kratkoročno je važno provesti mjere za očuvanje radnih mjesta i osiguranje likvidnosti do naredne turističke sezone 2021., a srednjoročno treba kreirati konkurentne uvjeta za poslovanje i ulaganja“.
Upravo su krediti za turizam stvorili velik interes kod poduzetnika u razdoblju korona-krize. „Puno veći interes za moratorije postoji među stranim firmama nego našim, posebno kod onih vezanih za turizam. 20-30% naših klijenata zatražilo je takve moratorije, a većina njih je već odobrena i njima se osigurava dodatna likvidnost. Prvih pet mjeseci odobrili smo 8,5% više kredita nego lani, što je zanimljiv podatak, više manje se radi o kreditima vezanim za likvidnost ili obrtna sredstva. Poslije ove sezone očekuje se stabilizacija i kontrola virusa, tako da očekujemo da će većina firmi moći izaći iz moratorija i nastaviti dalje normalno poslovati“, kazao je Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke
Korona-kriza uzrokovala je velike poremećaje u poslovanju kod industrije obuće. „U velikim smo poremećajima u poslovanju zbog pada narudžbi, a posljedica je pad prihoda i pad zaposlenih kapaciteta tj. višak radnika i skraćeno radno vrijeme. Likvidnost u poslovanju je velik problem i očekuje se podrška države da pomogne u podršci prihoda koji znače pokriće određenih troškova posebno u dijelu poslovanja gdje ljudi radi nedostatka posla moraju ostati kod kuće. Opterećenja na plaće su visoka i očekujemo ukidanje ili smanjenje doprinosa na plaće. Doći će oporavak i opet ćemo trebati radnike. Bolje je imati radnika sa znanjem nego uzimati nove ljude“, kazala je Nada Zver predsjednica Nadzornog odbora Ivančice d.d.
Očekivanja od države u narednom periodu otkrio je i Fabris Peruško, glavni izvršni direktor Fortenova grupe. „Mi smo već u ožujku pokrenuli akcije za očuvanje novčanog tijeka, bilo kakav problem kod nas izazvao bi bitno šire posljedice. Top 5% ljudi s najvećim plaćama u tvrtki smo smanjili plaće, uveli restrikcije kod nabave, investicije odgodili za par mjeseci kasnije kako bi smanjili rizik koji može nastati neizvjesnom sezonom jer smo uvelike ovisni o turizmu i sezoni. Ako gledamo ulogu države, ono što je najpotrebnije je osiguravanje likvidnosti u gospodarstvu. Ne smije se dogoditi da dođe do većeg pritiska na poslodavce i posljedično do većeg otpuštanja“.
Iz Restart koalicije složili su se kako je upravo likvidnost ta koju je potrebno održati u sljedećem razdoblju. „Svaka kriza je upravljanje očekivanjima. Investicije su uvijek prva žrtva svih loših očekivanja. Vlada se u početku nije mogla odlučiti želi li se baviti rashodima i prihodima proračuna ili sprečavanjem spirale negativnog efekta korona krize. Mi smo cijelu karantenu proveli pišući zakone, tražili smo od početka da država subvencionira 75% prosječne plaće. Više bi koštalo državu da isplati naknade za nezaposlene nego što je potrošila na mjere. Naš cilj je osigurati likvidnost u ovom udaru krize kako bi platili sve račune i potakli gospodarstvo da ne prevlada pesimizam u društvu i da se nastave investicije“, kazao je Josip Tica iz Restart koalicije.
