U Europskoj uniji na poremećaje mišićno-koštanog sustava u prosjeku se žali tri od pet radnika. Poremećaji mišićno-koštanog sustava utječu na radnu sposobnost pojedinaca te predstavljaju opterećenje velikim troškovima za poduzeća i gospodarstvo u cjelini.
U najčešće poremećaje mišićno-koštanog sustava povezane s radom spadaju bolovi u leđima i gornjim udovima. Njihovoj pojavi mogu pridonijeti fizički, organizacijski, psihosocijalni i osobni čimbenici.Takvi poremećaji mogu uvelike smanjiti kvalitetu života i radnu sposobnost pojedinaca te su jedan od najčešćih uzroka invaliditeta, odlaska na bolovanje i prijevremenog umirovljenja.
Apsentizam (izostajanje s posla): na izostanke s posla zbog poremećaja mišićno-koštanog sustava otpada velik udio izgubljenih radnih dana u državama članicama EU-a. Usto, veća je vjerojatnost da će, u prosjeku, radnici koji pate od poremećaja mišićno-koštanog sustava biti odsutni s posla tijekom duljeg razdoblja. Prezentizam: osjećaj boli na radnom mjestu zbog poremećaja mišićno-koštanog sustava vjerojatno će utjecati na obavljanje posla i produktivnost.
Prijevremeno ili prisilno umirovljenje: radnici koji pate od poremećaja mišićno-koštanog sustava u nekim slučajevima moraju trajno prestati raditi i, u usporedbi s onima koji nemaju taj problem, češće smatraju da neće moći raditi isti posao u dobi od 60 godina.
Ponavljanje istih pokreta šake ili ruke najčešći je čimbenik rizika u 27 država članica EU-a (kako je navelo 65% poduzeća). Na razvoj poremećaja mišićno-koštanog sustava također utječu dugotrajno sjedenje (61%) – koje se često smatra rizikom u nastajanju ili novim rizikom za razvoj poremećaja mišićno-koštanog sustava, podizanje ili nošenje ljudi ili teškog tereta (52%), vremenski pritisak (45%) te zamorni ili bolni položaji (31%).
S obzirom na veliku učestalost poremećaja mišićno-koštanog sustava povezanih s radom, dobra je poslovna odluka ulagati u sprečavanje njihova nastanka ili razvoja. Poremećaji mišićno-koštanog sustava mogu se spriječiti i njima se može upravljati i tako smanjiti s njima povezane troškove. Ako se kod radnika razvije poremećaj mišićno-koštanog sustava, poduzimanje jednostavnih mjera kao što je pružanje stručne podrške i prilagođavanje radnog okruženja čim se simptomi pojave znatno smanjuje mogućnost dugotrajnog izostajanja s posla.
Preventivne mjere i rana intervencija mogu smanjiti izostajanje s posla, povećati produktivnost i donijeti velike uštede i za poduzeća i nacionalni sustav zdravstvene zaštite i sustave socijalne skrbi. Kampanja „Smanjenje opterećenja za zdrava radna mjesta” nudi dokaze i primjere koji govore u prilog tome te poveznice na materijale koji mogu pomoći poduzećima da u svakodnevno upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu uključe problem poremećaja mišićno-koštanog sustava.
Kako radno sposobno stanovništvo stari, povećava se i vjerojatnost da će radnici imati kronične poremećaje mišićno-koštanog sustava.
Poslodavci i državne institucije moraju više napora i sredstava ulagati u prevenciju zdravlja i sigurnosti na radu radnika , kako bi osigurali povoljan učinak na zdravlje radnika, i spriječili štetni utjecaj na poduzeća i gospodarstvo.
Pročitajte novo izvješće EU OSHA i sažetak Kako biti radno aktivan s kroničnim poremećajima mišićno-koštanog sustava
Preuzmite analizu studija slučaja i sažetak u kojima ćete pronaći praktične primjere suzbijanja kroničnih poremećaja mišićno-koštanog sustava
Upoznajte se sa savjetima o dobroj praksi za učinkovito planiranje povratka na posao, s naglaskom na ključnu ulogu rane intervencije i komunikacije između radnika i poslodavca. Popratna analiza osam studija slučaja prikazuje kako fleksibilnost, inovacije te učenje na temelju pokušaja i pogrešaka mogu rezultirati rješenjima koja će odgovoriti na sve potrebe.
Mnogobrojne analize dokazuju da ulaganje u poboljšanje i unapređivanje uvjeta rada,zaštitu zdravlja i zaštitu na radu, nije trošak, već najbolja investicija.
Vitomir Begović
