Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić ustvrdio je u četvrtak kako se predloženim zakonom o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom zapravo rješava problem velike većine, odnosno gotovo svih nepoštenih trgovačkih praksi koje su postojale do sada.
Na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade, s koje je ovaj zakonski prijedlog poslan u saborsku procedure, Tolušić je kazao kako se u Hrvatskoj o ovom zakonu govori dugi niz godina, da su već 2013. i 2014. godine poljoprivredna i gospodarska komora upozoravale na nepoštene prakse.
“Međutim, do sada se nije puno toga učinilo, prije svega vjerojatno zbog raznih utjecaja da se taj zakon ne donese, kojih je i sada bilo”, rekao je Tolušić, navodeći da je pritisaka bilo od strane trgovačkih lanaca, lobističkih udruga vezanih uz trgovinu, pa čak i od dijela otkupljivača.
“Mi imamo danas relativno specifičnu sitauciju u Hrvatskoj – desetak velikih trgovačkih lanaca i praktički potpun nestanak malih trgovina i to je dovelo do dominante pozicije na tržištu određenih dijelova”, rekao je Tolušić te naveo nekoliko primjera kako su se takve dominantne pozicije koristile, a što neće biti moguće nakon donošenja zakona.
Primjerice, nakon donošenja ovog zakona više neće biti moguće predaja robe bez pisanog ugovora, nepreuzimanje ugovorenih količina ugovorenom dinamikom, naplaćivanje naknada koje nisu navedene u računu, uvjetovanje poslovanja ili neposlovanja s drugim trgovcima ili otkupljivačima, naplate naknada za smještaj na polici ili onih za povrat robe.
Zabranjuju se npr. naknade za marketinške akcije, za širenje ili preuređenje trgovačke, distributivne ili skladišne mreže trgovaca, i brojne druge. “Sada smo imali situaciju da naši proizvođači ili oni koji plasiraju robe u trgovačke lance plaćaju širenje trgovačke mreže da li u Hrvatskoj, Poljskoj ili Njemačkoj ili drugdje“, kaže Tolušić.
Također, naglasio je Tolušić, više neće biti moguće niti uvjetovanje sklapanja ugovora i poslovne suradnje kompenzacijama roba I usluga.
“Želimo da naši proizvođači dobiju novce za ono što su isporučili, a ne umjetno gnojivo, automobilske gume ili žarulje”, kazao je.
Istaknuo je i da nakon stupanja na snagu ovog zakona svi novi ugovori moraju već biti potpisani u obliku koji poštuje njegove odredbe, dok će rok za usklađivanje postojećih ugovora biti 31. prosinca ove godine. Nakon toga su neusklađeni ugovori u apsolutnom prekršaju, poručio je.
Provedbu zakona nadzirat će Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, koja će zbog toga za početak zaposliti šest novih djelatnika, a po potrebi s vremenom i više. Odabrana je Agencija, umjesto prekršajnih sudova, zbog efikasnosti, mogućnosti da propiše veće kazne zbog nepoštivanja zakona, a nema kratkih rokova zastare kao u prekšajnom zakonu, objašnjava Tolušić.
Na novinarski upit očekuje li da će trgovci naći ‘zaobilazne načine’ da naplate izgubljeno, ministar poljoprivrede je odgovorio da će “pokušaja sigurno biti, ali će se to apsolutno strogo kontrolirati i kazniti”.
Pojasnio je i da u zakon nije bilo moguće uvrstiti odredbu o obvezi određenog postotka domaćih proizvoda na policama trgovina, jer je to protivno pravu Europske unije, zbog čega takve odredbe primjerice Rumunjska i Mađarska moraju maknuti iz svojih akata.
No, “mi kao krajnji potrošači smo ti koji se moramo osvijestiti i kupovinom hrvatskih proizvoda ćemo sami učiniti da je postotak hrvatske robe na policama puno veći nego što je to sada”, poručio je. (H)
