Ovogodišnji Europski tjedan za sigurnost i zdravlje na radu koji se obilježava od 25-29. listopada vrhunac je kampanje usmjerene na sprečavanje poremećaja mišićno-koštanog sustava povezanih s radom.
U Europi su poremećaji mišićno-koštanog sustava i dalje jedan od najčešćih zdravstvenih problema povezanih s radom.
Rizici uzrokovani nepravilnim držanjem, izloženost repetitivnim pokretima, zamornim ili bolnim položajima tijela te nošenje ili pomicanje teških tereta predstavljaju vrlo česte čimbenike rizika na radnom mjestu koji mogu uzrokovati poremećaje mišićno-koštanog sustava. S obzirom na raširenost poremećaja mišićno-koštanog sustava povezanih s radom, jasno je da je potrebno više pridonositi informiranju i edukaciji o načinima njihova suzbijanja.
U okviru kampanje pruža se sveobuhvatan pregled uzroka ovog trajnog zdravstvenog problema. Njome se nastoje proširiti kvalitetne informacije o toj temi, potiče integrirani pristup upravljanju problemom i nude praktični alati i rješenja koji mogu pomoći na radnom mjestu.
Svijet rada mijenja se, a promjene se dodatno ubrzavaju potaknute zelenom, digitalnom i demografskom tranzicijom. Zdravo i sigurno radno okruženje doprinosi smanjenju troškova za pojedince, poduzeća i društvo u cjelini.
Poremećaji mišićno-koštanog sustava utječu na radnu sposobnost pojedinaca te predstavljaju opterećenje velikim troškovima za poduzeća i gospodarstvo u cjelini. Radnici imaju pravo na visoku razinu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, što je istaknuto u 10. načelu europskog stupa socijalnih prava.
Raznolikost radnika prioritetno je područje koje će biti u fokusu daljnjih aktivnosti kampanje od studenog 2021. do siječnja 2022. godine.
Tijekom Europskog tjedna, diljem EU bit će održani mnogi događaji; konferencije, natjecanja, treninzi, izložbe i umrežavanja , bit će predstavljeni primjeri dobre prakse, online edukacije itd.
Vrijeme je za snažno promicanje visokih standarda sigurnosti i zdravlja na radu u Hrvatskoj, poboljšanje prevencije nesreća i bolesti na radu, i prihvaćanje činjenice da je ulaganje u sigurnost i zaštitu zdravlja na radu,profitaabilna investicija a ne dodatni „namet“ i trošak.
Nezgode i bolesti povezane s radom godišnje koštaju gospodarstvo EU-a preko 3,3% BDP-a, dok procjene pokazuju da je za svaki euro uložen u zaštitu na radu poslodavac povrat dvostruko veći.Odgovoran pristup sigurnosti i zdravlju na radu poboljšava održivost zdravstvenog i morovinskoga sustava i pomažu u rješavanju dugoročnih učinaka starenja stanovništva, i nedostatka radne snage.
Postoji mnogo načina za uključivanje u kampanju, a pridružiti se Europskom tjednu može svaka radna sredina uz aktivno sudjelovanje poslodavca i rukovoditelja te radničkih predstavnika ,različitim programima,pri čemu je logično očekivati stručnu pomoć stručnjaka zaštite na radu i specijalista medicine rada i sporta.
U središtu takvih događanja mogu biti sadržaji od procjene do prevencije;podizanje i nošenje velikih tereta, rad u neugodnom položaju, obavljanje aktivnosti koje zahtijevaju malo kretanja ili često ponavljanje istog pokreta što uzrokuje prekomjerno opterećenje mišićno -koštanog sustava radnika.
Navedeni skupovi u pojedinim sredinama sukladno aktualnom stanju i potrebama intervencije, mogu biti i dobra prilika za predlaganje rješenja za raspravu o postupcima i metodama za sprječavanje mišićno -koštanih opasnosti i identificiranje odgovarajućih preventivnih mjera kojima je moguće ostvariti ergonomski i zdrav dizajn radnog mjesta.
Mišićno -koštani poremećaji i dalje su među najčešćim bolestima povezanima s radom i utječu na značajan broj svih dana odsutnosti rada u tvrtkama i ustanovama.
S obzirom na veliku učestalost poremećaja mišićno-koštanog sustava povezanih s radom, dobra je poslovna odluka ulagati u sprečavanje njihova nastanka ili razvoja. Poremećaji mišićno-koštanog sustava mogu se spriječiti i njima se može upravljati i tako smanjiti s njima povezane troškove.
Ako se kod radnika razvije poremećaj mišićno-koštanog sustava, poduzimanje jednostavnih mjera kao što je pružanje stručne podrške i prilagođavanje radnog okruženja čim se simptomi pojave znatno smanjuje mogućnost dugotrajnog izostajanja s posla.
Preventivne mjere i rana intervencija mogu smanjiti izostajanje s posla, povećati produktivnost i donijeti velike uštede za tvrtke i ustanove, kao i hrvatski sustav zdravstvene zaštite i mirovinskog osiguranja.
Na kraju, potrebno je podsjetiti da je u kontekstu starenja radne snage i zelene te digitalne tranzicije važnost osiguravanja održivog rada tijekom radnog vijeka i cijelog života, temeljna zadaća u EU, a time i u Hrvatskoj, a što je sukladno novom Strateškom okviru EU o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu 2021.-2027.
Vitomir Begović
