U trenutku kada se digitalna transformacija prelijeva u svaki aspekt društvenog i gospodarskog života, Hrvatska ubrzano definira svoju ulogu na digitalnoj karti Europe. Ključne institucije, uključujući Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, APIS IT, i niz partnera iz privatnog sektora, aktivno oblikuju arhitekturu nacionalne digitalne sigurnosti, identiteta i kompetencija.
Digitalna infrastruktura kao kralježnica e-države
APIS IT, okosnica hrvatskog državnog IT sustava, pruža infrastrukturu i usluge za niz institucija – od Ministarstva financija do Grada Zagreba. Njihova uloga kao nacionalne IT kralježnice potvrđena je i u kontekstu NIS2 direktive, gdje je klasificiran kao esencijalni entitet. U fokusu su kibernetički auditi, jačanje infrastrukture i suradnja s nacionalnim tijelima u zaštiti javnih registara i e-usluga.
Digitalne kompetencije – ulaganje u ljudski kapital
Iako Hrvatska u osnovnim digitalnim vještinama nadmašuje prosjek EU (59% prema 55,6%), udio ICT stručnjaka (4,3%) i dalje zaostaje za prosjekom EU-a (4,8%). Ministarstvo pravosuđa i digitalne transformacije kroz suradnju sa školama javne uprave i civilnim sektorom uvodi mikro-kvalifikacije i programe cjeloživotnog obrazovanja za državne službenike, s ciljem povećanja digitalne pismenosti na svim razinama uprave.
EU digitalni identitet – interoperabilnost i sigurnost
Najveći izazov implementacije EU digitalnog identiteta leži u vremenu. Hrvatska, zajedno s ključnim tijelima poput FINA-e, APIS-a i AKD-a, usklađuje se s europskim standardima kako bi u roku od 24 mjeseca bila spremna za uvođenje digitalnog novčanika (eID Wallet). Rješenja poput m-Citizens i DTC pilot-projekta već sada pokazuju potencijal za nadogradnju.
Uz to, Austrijske tvrtke poput A-Trust i youniqx nude zanimljive modele – mobilne aplikacije poput MIA omogućuju korisnicima da putem mobitela pristupaju digitalnim dokumentima (osobna iskaznica, vozačka dozvola), a njihova rješenja već se koriste u Austriji i Lihtenštajnu.
Kibernetička sigurnost – napadi rastu, obrana se gradi
Prema podacima MUP-ove jedinice za kibernetički kriminal, najčešći vektori napada ostaju phishing i RDP brute-force napadi. Ransomware, posebice tzv. “double ransom” metode (ekstrakcija i enkripcija podataka), prijeti kritičnoj infrastrukturi, tvrtkama i institucijama.
S tim u skladu, Ministarstvo pravosuđa uvodi SOC-eve (Security Operations Center) unutar okvira Shared Services Centra, uz postupak certifikacije po ISO 27001 standardu. Cilj je uspostaviti otpornu digitalnu infrastrukturu, neovisnu o komercijalnim pružateljima usluga i sposobnu za upravljanje incidentima unutar državnog sustava.
e-Građani i interoperabilnost – okruženje za digitalne usluge
Platforma e-Građani koristi se svakodnevno – za zdravstvene podatke, porezne potvrde, prijave socijalnih prava – a danas broji više od 2 milijuna korisnika i 111 e-usluga. Ključnu ulogu u pozadini igra Government Service Bus (GSB) – sustav koji povezuje 45 registara i omogućuje više od 215 milijuna upita godišnje.
Hrvatska digitalna suverenost nije san, već projekt u tijeku
Strategija Digitalna Hrvatska do 2032. definira jasne korake: koordinaciju projekata, jačanje ljudskih kapaciteta i pametno upravljanje digitalnim sredstvima. No bez integriranog pristupa, bolje suradnje između javnog i privatnog sektora te brze implementacije EU regulativa poput eIDAS 2.0, mnoge prilike mogle bi ostati neiskorištene.
Digitalna budućnost Hrvatske je moguća – ali zahtijeva odlučnost, znanje i odgovornost svih dionika.
