Na nedavno održanoj godišnjoj sjednici Opća komisija za ribarstvo Mediterana (GFCM) donijela je iznimno ambiciozan paket mjera koje imaju za cilj unaprijediti stanje stokova te doprinijeti zaštiti bioraznolikosti Mediterana.
I ove godine u posebnom fokusu je bilo Jadransko more za koje je usvojeno nekoliko iznimno važnih Preporuka. Svakako najvažnija od njih je ona o uspostavi FRA područja Jabučke kotline kao trajnog režima upravljanja. Već četiri pune godine na snazi je poseban režim ribolova na području Jabučke kotline pod kapom GFCM-a, koji podrazumijeva i potpunu zabranu ribolova u njenom središnjem dijelu, no do sad je bio privremenog karaktera s rokom provedbe do kraja 2021. godine.
S novom Preporukom, koja je i ovaj put prijedlog EU, a kao izravna posljedica dogovora hrvatske i talijanske administracije, uspostavlja se trajna zaštita ovog područja. Naime, nakon što je znanstveni monitoring potvrdio da su pozitivni pomaci u smislu brojnosti i strukture populacija ključnih vrsta na ovom području i bolji od očekivanih te da se pozitivni trendovi bilježe i u okolnom području, Ministarstvo poljoprivrede je na EU razini pokrenulo inicijativu o nastavku zaštite ovog područja što je, uz podršku Talijanske Republike, naposljetku rezultiralo usvajanjem nove GFCM Preporuke bez vremenskog ograničenja.
„Vjerujem da smo uspostavom trajne zaštite Jabučke kotline osigurali budućnost Jadranskog mora i napravili važan korak ka održivom iskorištavanju pridnenih vrsta, posebice oslića i škampa. Ministarstvo poljoprivrede nastavlja s aktivnostima koje imaju za cilj poboljšanje stanja živih bogatstva Jadranskog mora, a sve kako bi se u konačnici osigurali stabilni ulovi i profitabilno ribarstvo“, izjavila je ministrica Marija Vučković.
Zasigurno važan korak ka ostvarenju ovog cilja je i novi Višegodišnji plan upravljanja za održivo iskorištavanje male plave ribe u Jadranskom moru koji je također usvojen na ovogodišnjem sastanku GFCM-a. Ovaj Plan osigurava stabilnost za hrvatsku plivaričarsku flotu u narednim godinama, ali isto tako očekuje značajan napredak po pitanju kvalitete procjene stanja stokova te predviđa kompletnu transformaciju pristupa znanstvenom savjetu, kao i transformaciju pristupa upravljanju.
Naime, iako su mjere koje u bile na snazi proteklih godina osigurale stabilnost ulova i spriječile značajnije negativne promjene, stokovi srdele i inćuna su i dalje pod prevelikim ribolovnim pritiskom te je potrebno promijeniti upravljački pristup. Upravo zbog toga, Plan predviđa postepeni prelazak na individualni pristup za svaku od vrsta i razmatranje stanja na godišnjoj razini te prilagodbu razine ulova.
Na inicijativu Ministarstva, sastavni dio Plana je i odredba o maksimalnoj varijaciji ulova koja će omogućiti prilagodbu flote, ali isto tako i odredba o fleksibilnosti između dvije vrste koja će omogućiti miješane ulove i fleksibilnost u odnosu na individualno ograničenje ulova. Također, važan korak ka održivom ribarstvu je i usvojena dopuna Plana upravljanja za demerzalni ribolov kojom se određuje ribolovni napor za 2022. godinu za koćarski ribolov, a koja također osigurava stabilnost za hrvatsku flotu.
