Prema predviđanjima, devizne doznake u zemlje niskog i srednjeg dohotka zabilježit će snažan rast od 7,3 posto i dosegnuti 589 milijardi USD do kraja 2021. Ovaj uzlazni trend nadilazi ranije procjene i potvrđuje otpornost tokova iz 2020. kad su doznake pale za tek 1,9 posto unatoč teškoj globalnoj recesiji uzrokovanoj pandemijom bolesti COVID-19, stoji u danas objavljenom Izvješću Svjetske banke o migracijama i razvoju.
Drugu godinu zaredom očekuje se da će devizne doznake u zemlje niskog i srednjeg dohotka (ne računajući Kinu) premašiti iznos izravnih stranih ulaganja i međunarodne razvojne pomoći. To dodatno naglašava važnost doznaka u razdoblju gospodarskih nedaća kao presudne slamke spasa za kućanstva u zemljama iz kojih dolaze migranti, a koji ih troše na nužne stavke kao što su hrana, zdravstvene usluge i obrazovanje.
„Devizne doznake od migranata uvelike su nadopunile državne mjere novčane pomoći obiteljima u financijskim poteškoćama uslijed krize uzrokovane pandemijom. Lakši dotok deviznih doznaka do kućanstava u financijskoj stisci morao bi biti ključan dio državne politike u nastojanju da se podrži svjetski oporavak od pandemije”, izjavio je Michal Rutkowski, globalni direktor Svjetske banke za socijalnu zaštitu i radna mjesta.
Među čimbenicima koji su doprinijeli snažnom porastu deviznih doznaka ističe se odlučnost migranata da pomognu svojim obiteljima kada im je to bilo najpotrebnije, što se nadovezalo na gospodarski oporavak u Europi i SAD-u i na fiskalne poticaje i mjere za očuvanje radnih mjesta. U zemljama članicama Vijeća za suradnju u Zaljevu (GCC) i Rusiji, oporavak odljeva inozemnih doznaka potpomognute su i višim cijenama nafte i posljedičnom porastu gospodarske aktivnosti.
Devizne doznake doživjele su snažan porast u većini svjetskih regija. Tokovi su rasli 21,6 posto u Latinskoj Americi i na Karibima, 9,7 posto na Bliskom istoku i sjevernoj Africi, 8 posto u južnoj Aziji, 6 posto u subsaharskoj Africi te 5,3 posto u Europi i središnjoj Aziji. U istočnoj Aziji i na Pacifiku doznake su doživjele pad od 4 posto, međutim ako isključimo Kinu, u ostatku regije doznake su porasle za 1,4 posto. Rast doznaka bio je izuzetno snažan u latinskoameričkoj i karipskoj regiji zbog gospodarskog oporavka u SAD-u, ali i zbog dodatnih okolnosti, kao što su reakcija migranata na prirodne katastrofe u domovini i doznake migrantima iz domovine tijekom njihovog tranzita.
Troškovi prekograničnog slanja doznake u iznosu od 200 USD još uvijek su previsoki, pri čemu su u prvom tromjesečju 2021. dosezali u prosjeku 6,4 posto iznosa doznake, prema Svjetskoj bazi podataka o troškovima doznaka Svjetske banke. To je i dalje dvostruko više od 3 posto do 2030., što je zadan cilju u sklopu Globalnih ciljeva održivog razvoja. Najskuplje je slati novac u subsaharske afričke zemlje (8 posto iznosa doznake), a najjeftinije u južnoazijske (4,6 posto iznosa doznake). Podaci otkrivaju da su troškovi viši kad se novac šalje posredstvom banaka, a ne digitalnim kanalima ili preko platnih posrednika koji nude uslugu uplate i isplate gotovine.
„Kriza se duboko odrazila na tokove doznaka. Stoga je neočekivana brzina oporavka dobrodošla vijest. Za nesmetano slanje doznaka, pogotovo preko digitalnih kanala, ključno je omogućiti migrantima otvaranje bankovnih računa i osigurati im pristup pružateljima usluga slanja novca. Javne politike trebaju i nadalje uključivati migrante, posebice u omogućavanju pristupa cjepivima i zaštite od zakidanja u primanjima”, istaknuo je Dilip Ratha, glavni autor ovog izvješća i voditelj inicijative KNOMAD.
Predviđa se da će doznake u 2022. nastaviti rasti stopom od 2,6 posto godišnje u skladu s makroekonomskim prognozama. Među najznačajnije rizike za izglede globalnog gospodarskog rasta, zaposlenost i priljev deviznih doznaka u zemlje u razvoju spadaju rasplamsavanje epidemije koronavirusa i vraćanje ograničenja u kretanju. Nadalje, ukidanje fiskalnih poticaja i mjera za očuvanje radnih mjesta mogli bi umanjiti tokove deviznih doznaka.
Regionalni trendovi u deviznim doznakama
Kako se predviđa, službeno prijavljene devizne doznake u istočnoazijsku i pacifičku do kraja 2021. past će za 4 posto na 131 milijardu USD. No ako iz obračuna izdvojimo Kinu, porast priljeva doznaka u regiju u 2021. iznosit će 1,4 posto, dok se za 2022. godinu predviđa rast od 3,3 posto. Prema udjelu u bruto domaćem proizvodu (BDP), pri vrhu regionalne ljestvice nalaze se manje zemlje kao što su Tonga (43,9 posto), Samoa (21,1 posto) i Maršalovi Otoci (12,8 posto). Troškovi slanja doznake: Prosječni trošak slanja doznake od 200 USD u regiju pao je na 6,7 posto u prvom tromjesečju 2021. u usporedbi sa 7,1 posto godinu dana ranije. U pet najjeftinijih koridora u regiji prosječni trošak iznosio je 2,7 posto, prvenstveno za doznake prema Filipinima. Nasuprot tome, prosjek za najskupljih pet koridora – ne računajući koridor od Južne Afrike prema Kini, koji uvelike odstupa od ostalih – iznosio je 15 posto.
Nakon pada od 8,6 posto tijekom 2020., ove godine doznake prema Europi i središnjoj Aziji bi prema prognozama trebale porasti za 5,3 posto na [67] milijardi USD zbog jačanja gospodarske aktivnosti u Europskoj uniji i viših cijena energenata. Za 2022. predviđa se rast doznaka od 3,8 posto. Trenutačno su devizne doznake najizdašniji izvor vanjskih financijskih sredstava u regiji. Priljevi su jednaki ili viši od zbroja izravnih stranih ulaganja, portfeljnih investicija i službene razvojne pomoći u 2020. i 2021. Udio doznaka u BDP-u Kirgistana i Tadžikistana prelazi 25 posto. Troškovi slanja doznake: Prosječni trošak slanja doznake od 200 USD u regiju neznatno se popeo u prvom tromjesečju ove godine na 6,6 s lanjskih 6,5 posto, najvećim dijelom uslijed velikog poskupljenja na koridoru Turska-Bugarska.
Rusija je jedna od najpovoljnih zemalja za slanje doznaka pošto se trošak slanja spustio s 1,8 posto na 1 posto.
Priljev doznaka u latinskoameričku i karipsku regiju mogao bi se u 2021. popeti na rekordnih 126 milijardi USD uslijed solidnog rasta od 21,6 posto u odnosu na 2020. godinu. Najveće odredište doznaka u regiji je Meksiko s udjelom od 42 posto ukupnog priljeva regije (52,7 milijardi USD). Udio doznaka u BDP-u nekih manjih gospodarstava regije prelazi 20 posto: El Salvador (26,2 posto), Honduras (26,6 posto), Jamajka, (23,6 posto) i Gvatemala (18 posto). Posljedice pandemije bolesti COVID-19 te uragana Grace i Ida doprinijele su povećanju doznaka prema Meksiku i srednjoameričkim zemljama. Ostali čimbenici rasta uključuju porast broja radnih mjesta i programi socijalne pomoći u zemljama domaćinima, posebice SAD-u. Porast broja radnika migranata u tranzitu kroz Meksiko i druge zemlje te doznake koje su primili za podmirenje troškova života i putovanja znatno su doprinijeli ovogodišnjem snažnom rastu. Rast doznaka u 2022. trebao bi iznositi 4,4 posto, najvećim dijelom zbog prognoziranog nižeg gospodarskog rasta u SAD-u. Troškovi slanja doznake: Prosječni trošak slanja doznake od 200 USD u regiju bio je u prosjeku 5,5 posto u prvom tromjesečju 2021. što je manje u odnosu na 6 posto godinu ranije. . Meksiko je ostao najpovoljnija zemlja za primanje doznaka u skupini G20 s prosječnim troškom od 3,7 posto. No troškovi slanja novca u manjim su koridorima ostali bezočno visoki.
Doznake poslane u bliskoistočne i sjevernoafričke zemlje u razvoju ove su godine porasle za oko 9,7 posto u 2021. i dosegnule 62 milijardi USD, dijelom zahvaljujući i oporavku zemalja domaćina u Europskoj uniji (poglavito Francuske i Španjolske) i rastu cijena nafte na svjetskom tržištu, što je pogodovalo zaljevskim zemljama okupljenim u GCC-u. Rastu su najviše doprinijeli povećani priljevi u Egipat (12,6 posto na 33 milijardi USD) i Maroko (25 posto na 9,3 milijardi USD), a važnu ulogu u pozitivnom pomaku odigrali su i povratak migranata u matične zemlje odnosno migranti u tranzitu. Primljene doznake skokovito su porasle 15,2 posto u Magrebu (Alžir, Maroko i Tunis) zbog gospodarskog rasta eurozone. Tokovi u nekoliko zemalja pali su 2021., uključujući Jordan (pad od 6,9 posto), Džibuti (pad od 14,8 posto) i Libanon (pad od 0,3 posto).U bliskoistočnoj i sjevernoafričkoj regiji, devizne doznake već su dugo najveći vanjski izvor sredstava, veći od međunarodne razvojne pomoći, izravnih stranih ulaganja, portfeljnih ulaganja u imovinu i zaduživanja. Izgledno je da će u 2022. doznake rasti po nižoj stopi od 3,6 posto zbog pandemijskih rizika. Troškovi slanja doznake: Prosječni trošak slanja doznake od 200 USD u regiju je pao na 6,3 posto u prvom tromjesečju ove godine s lanjskih 7 posto.
Procjenjuje se da će rast doznaka u južnu Aziju u 2021. dosegnuti 8 posto ili 159 milijardi USD. Više cijene nafte potaknule su gospodarski oporavak i stoje iza naglog porasta doznaka iz zaljevskih zemalja koje zapošljavaju preko polovice radnika migranata iz južnoazijske regije, a pripomogli su i gospodarski oporavak te poticajne mjere u SAD-u. U Indiji su doznake ove godine porasle za oko 4,6 posto na 87 milijardi USD. Pakistan je opet srušio rekord u primicima s 26-postotnim rastom i iznosom od 33 milijardi USD. Osim uobičajenih čimbenika rasta, ove je godine velik priljev sredstava privukla i inicijativa pakistanskih vlasti PRI kojom se promiče slanje sredstava službenim kanalima. Povrh toga, nestabilna situacija u Afganistanu u 2021. dovela je do neočekivanog slanja doznaka afganistanskim izbjeglicama smještenima u Pakistanu te obiteljima u samom Afganistanu. Doznake su glavni izvor deviza u regiji i njihov je iznos u 2021. dvostruko veći od ukupnih izravnih stranih ulaganja. Troškovi slanja doznake: Južnoazijska regija je s prosječnim troškom od 4,6 posto najpovoljnija među svjetskim regijama. No slanje novca u južnu Aziju službenim kanalima skupo je u usporedbi s neformalnim kanalima koji su i dalje popularni. Provedba politike snižavanja ovih troškova donijela bi obostranu korist radnicima migrantima i vladama zemalja regije.
Stopa rasta doznaka u zemlje subsaharske Afrike ponovno je tijekom 2021. dobila pozitivan predznak – rast je dosegao 6,2 posto, a iznos se popeo na 5 milijardi USD. Kao najveće odredište doznaka, Nigerija je ostvarila umjeren oporavak priljeva, djelomice i zbog sve primjetnijeg učinka politike preusmjeravanja novčanih tokova prema bankarskom sektoru. Među zemljama sa znatnim udjelom doznaka u BDP-u su Gambija (33,8 posto), Lesoto (23,5 posto), Zelenortski Otoci (15,6 posto) i Komori (12,3 posto). U prognozama za 2022. predviđa se rast priljeva od 5,5 posto uslijed nastavka gospodarskog oporavka Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, ali i rizici koji bi doveli do pada priljeva su znatni i povezani su sa širenjem delta-soja koronavirusa u okolnostima u kojima je stopa procijepljenosti stanovništva regije ispod 5 posto. Troškovi slanja doznake: Troškovi su u prvom tromjesečju 2021. dosegli prosjek od 8 posto, što je niže od prošlogodisnjih 8,9 posto. Iako na migracije unutar zemalja ove regije otpada preko 70 posto ukupnih prekograničnih migracija, troškovi su i dalje visoki zbog malog udjela tokova kroz formalne kanale i primjene deviznih tečajeva s crnog tržišta.
Podrobniju analizu trendova u migracijama i deviznim doznakama možete pronaći na adresama www.knomad.org i blogs.worldbank.org/peoplemove. U trideset i petom izdanju Izvješća o migracijama i razvoju iznose se najvažniji pomaci u odnosu na one pokazatelje ostvarenja iz Globalnih ciljeva održivog razvoja povezanih s migracijama za čije je praćenje zadužena Svjetska banka: povećanje udjela deviznih doznaka u BDP-u (Pokazatelj 17.3.2), snižavanje troškova slanja doznaka (Pokazatelj 10.c.1) i snižavanje troškova zapošljavanja (Pokazatelj 10.7.1).
