Cijene hrane u 2021. na najvišoj razini u 10 godina

In Tvrtke i tržišta
hrana

Cijene hrane poskočile su na svjetskim tržištima u 2021. godini za 28 posto, dosegnuvši najvišu razinu u deset godina, izvijestila je UN-ova agencija za hranu FAO, upozorivši da su šanse za stabilizaciju tržišta u novoj godini vrlo male.

Indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u prosjeku u prošloj godini 125,7 bodova, što je njegova najviša vrijednost od 2011. godine, objavila je u četvrtak UN-ova agencija za hranu i poljoprivredu.

Na kraju godine cijene su se stabilizirale, ponajprije zbog osjetnog pojefinjenja biljnih ulja i šećera, zatišja u potražnji, zabrinutosti koju je izazvala nova varijanta koronavirusa i veće ponude pšenice iz južne hemisfere. Poskupjelo je samo mlijeko i mliječni proizvodi.

U prošloj godini svi su prehrambeni proizvodi u FAO-ovoj košarici bilježili dvoznamenkasti rast cijena, a najviše su poskupjela biljna ulja, za 65,8 posto, uz najvišu vrijednost indeksa otkada je FAO počeo pratiti podatke.

Značajno su porasle i cijene žitarica, za 27,2 posto, odražavajući skok cijena kukuruza, za 44,1 posto, i pšenice, za 31,3 posto. Snažan rast cijena umjetnih gnojiva, povezan s velikom poskupljenjem cijena energije, povećao je troškove ratara, potaknuvši sumnje da bi sljedeća žetva mogla biti slabija, napominje Reuters.

Među proizvodima koji su najviše poskupili u 2021. izdvaja se i šećer, čije su cijene porasle 30 posto. Znatno su manje poskupili mlijeko i mliječni proizvodi, za 16,9 posto, i meso, za 12,7 posto.

Godina 2022. krenula je uz nestabilnu trgovinu prema ugovorima za buduće isporuke, a tržišta uljarica bila su gotovo izbrisana zbog suše u Južnoj Americi i poplava u Maleziji.

Više cijene hrane dodatno su potaknule inflaciju u razdoblju oporavka gospodarstva od pandemijske krizee, a FAO je upozorio da viši troškovi dovode u opasnost siromašnije stanovništvo u zemljama koje se oslanjaju na uvoz. Agencija upozorava da ne vidi naznake popuštanja pritiska na cijene u ovoj godini.

“U normalnim okolnostima očekivali biste da će visoke cijene potaknuti veću proizvodnju, ali visoki troškovi inputa, nastavak pandemije i sve neizvjesniji klimatski uvjeti ostavljaju malo prostora za optimizam”, istaknuo je viši ekonomist FAO-a Abdolrea Abbasian.

Ne treba se nadati stabilnijem tržištu ni u 2022., naglasio je Abbassian. (H)

You may also read!

Restoran Zora Bila prvi dobitnik nagrade Dobar Tech

Restoran Zora Bila prvi dobitnik nagrade Dobar Tech

U sklopu Dana hrvatskog turizma, održanih u Opatiji, dodijeljena je nagrada Dobar Tech - METRO nagrada za najbolji digitalni

Read More...
dan-poduzetnika

HUP: Uz uklanjanje prepreka gospodarski rast mogao bi biti i brži

Hrvatsko gospodarstvo raste po najvišim stopama u EU, ali rast bi mogao biti još brži, a Hrvatska bi mogla

Read More...
Giving Friday 2024

Giving Friday: dm će donirati pet posto dnevnog prometa ostvarenog u petak 29. studenog

U petak 29. studenog dm će obilježiti Giving Friday, potpuno drugačiju verziju Crnog petka, povodom kojeg će donirati pet

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design