Regulirati pravo na isključenje izvan radnog vremena

In Zdravlje
telefon

Svijet rada postaje sve fleksibilniji i agilniji. Rad na daljinu postao je sastavni dio radnog okruženja. Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi (Eurostat), obujam rada na daljinu u EU iz godine u godinu raste, pa je u 2019. njegov udio porastao na 11 posto, 2020. na 18 posto, a 2021. na 22 posto.

Tijekom pandemije upoznali smo se s prednostima i manama ovakvog načina rada. Danas sve više zaposlenika koji rade na daljinu uviđa koliko im je teško odvojiti se od elektroničkih uređaja izvan radnog vremena i tijekom godišnjeg odmora te odvojiti svoj profesionalni i privatni život.

Digitalni alati povećali su učinkovitost i fleksibilnost za poslodavce i radnike, ali i doveli do kulture „stalne povezanosti na mrežu”, pri čemu su radnici lako dostupni u bilo kojem trenutku i bilo gdje, uključujući izvan radnog vremena.

Europski parlament želi zaštititi temeljno pravo zaposlenika da se isključe s posla i ne budu dostupni izvan radnog vremena. Parlament je 21. siječnja 2021. pozvao Komisiju da osmisli zakon kojim se zaposlenicima izvan radnog vremena omogućuje isključivanje s posla bez posljedica te utvrđuju minimalni standardi za rad na daljinu.

Parlament je poručio da prekidi slobodnog vremena i produljenje radnog vremena mogu povećati rizik od neplaćenog prekovremenog rada, imati negativne posljedice na zdravlje, ravnotežu poslovnog i privatnog života te je pozvao na donošenje mjera.

Poslodavci ne smiju zahtijevati od radnika dostupnost izvan radnog vremena, a suradnici se trebaju suzdržati od kontaktiranja kolega vezano za posao. Države članice EU-a trebaju osigurati da su radnici koji koriste svoje pravo na isključivanje zaštićeni od negativnih posljedica te da postoje mehanizmi za rješavanje pritužbi ili kršenja prava na isključivanje.Učenje i osposobljavanje na daljinu trebaju se smatrati radnom aktivnošću i ne smiju se odvijati u slobodno vrijeme bez odgovarajuće naknade.

Oscar Vargas Liave (Eurofound) na svom blogu upozorava da rad na daljinu potiče kulturu duljeg radnog vremena i dostupnosti izvan standardnog radnog vremena.

Neke zemlje članice EU-a stoga su već ozakonile pravo na isključenje, dok druge još proučavaju tu mogućnost; dok su treći odlučili to pitanje prepustiti socijalnim partnerima ili tvrtkama.

Kako je u Hrvatskoj do 11. kolovoza u tijeku e-savjetovanje o izmjenama i dopunama Zakona o radu prilika je i ovo pitanje na odgovarajući način regulirati.

Iako pravo na isključenje mora biti definirano nacionalnim zakonodavstvom, kolektivnim ugovorima i politikama tvrtki, bez kulture i svijesti poslodavaca i radnika bit će teško u brzim tehnološkim promjenama pronaći pravu ravnotežu između profesionalnog i privatnog života.

Vitomir Begović

You may also read!

Giving Friday 2024

Giving Friday: dm će donirati pet posto dnevnog prometa ostvarenog u petak 29. studenog

U petak 29. studenog dm će obilježiti Giving Friday, potpuno drugačiju verziju Crnog petka, povodom kojeg će donirati pet

Read More...
Predstavnici MMM

MMM Agramservis novi je izdavatelj mini obveznica

Privredna banka Zagreb (PBZ), dio Sektora inozemnih banaka (IBD) Intesa Sanpaolo Grupe, djelovala je kao jedini agent izdanja i

Read More...
Zaštita na radu investicija, a ne trošak

Zaštita na radu investicija, a ne trošak

Pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora - Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih i

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design