U Hrvatskoj je u srpnju industrijska proizvodnja porasla za 2,9 posto na godišnjoj razini, što je sporiji rast nego mjesec dana prije.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u četvrtak da je industrijska proizvodnja u srpnju pala 1,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na srpanj prošle godine ojačala 2,9 posto.
To je sporiji rast nego mjesec dana prije, kada je proizvodnja porasla za 3,8 posto na godišnjoj razini.
Rast proizvodnje u srpnju na godišnjoj razini zabilježen je u četiri od pet sektora, a najviše, za 14,1 posto, u proizvodnji kapitalnih proizvoda.
S rastom od 10,5 posto slijedila je proizvodnja energije, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju ojačala 4,3, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju 1,2 posto.
Pala je samo proizvodnja intermedijardnih proizvoda, za 3,1 posto.
U prvih sedam mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja porasla 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Nastavak rasta gospodarstva u trećem tromjesečju
Rast proizvodnje i potrošnje u srpnju, kao i drugi pokazatelji, ukazuje na nastavak rasta gospodarstva i na početku trećeg tromjesečja.
Prošloga je tjedna DZS objavio da je hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju porastao za 7,7 posto na godišnjoj razini, što je već peti kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, i to brže nego u prethodnom tromjesečju.
„Nakon objave trgovine na malo za srpanj, nastavak povoljnih kretanja prvih visokofrekventnih pokazatelja za treće tromjesečje upućuje na solidan gospodarski rast i u razdoblju od srpnja do rujna”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
No, upozoravaju na negativne rizike.
„Iako u dosadašnjem dijelu godine bilježi solidnu izvedbu, kretanje obujma industrijske proizvodnje ostaje izloženo, prije svega, negativnim rizicima. Nepovoljan utjecaj aktualnih geopolitičkih sukoba negativno se odražava na oporavak inozemne potražnje zbog ovisnosti pojedinih hrvatskih važnijih trgovinskih partnera o Rusiji. Isto tako, snažni inflatorni pritisci i problemi u lancima opskrbe djelovat će u negativnom smjeru i umanjivati potencijalna snažnija ostvarenja”, zaključuje se u analizi RBA. (H)
