Dolar prema košarici valuta oslabio drugi tjedan zaredom, euro ojačao

In Vijesti iz svijeta
dolar

Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer inflacija u SAD-u popušta, pa se špekulira da bi američka središnja banka mogla ublažiti tempo zaoštravanja monetarne politike.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošloga tjedna 0,2 posto, na 102 boda, blizu najniže razine od lipnja prošle godine.

Pritom je dolar prema europskoj valuti oslabio 0,2 posto, pa je cijena eura porasla na 1,0855 dolara, nedaleko najviše razine u devet mjeseci.

Tečaj dolara prema japanskoj valuti skočio je, pak, 1,3 posto, na 129,60 jena. Nakon što je lani ojačao oko 8 posto, dolarov indeks oslabio je od početka ove godine 1,4 posto.

To je ponajviše posljedica popuštanja inflacijskih pritisaka u SAD-u, pa se očekuje da će američki Fed ubuduće biti manje agresivan u zaoštravanju monetarne politike.

Doduše, većina čelnika Feda ovih dana poručuje da će trebati povećati ključne kamate iznad razine od 5 posto kako bi se suzbila inflacija.

No, na tržištu novca procjenjuje se da bi konačna kamata, na kojoj bi Fed zaustavio ciklus povećanja, mogla iznositi 4,89 posto.

Također, procjenjuje se da će čelnici Feda na sjednici u veljači povećati ključne kamate za 0,25 postotnih bodova, a ne za 0,50 bodova, kako su to učinili na posljednjoj lanjskoj sjednici.

Fed je lani povećao kamate za ukupno 4,25 postotnih bodova, u raspon od 4,25 do 4,50 posto, što je njihova najviša razina u posljednjih 15 godina.

Europska središnja banka (ECB) lani je, pak, povećala kamate za ukupno 2,5 postotnih bodova. Očekuje se da će nastaviti s povećanjem kamata i na početku ove godine. I dok je prema euru blago oslabio, dolar je znatno ojačao prema japanskoj valuti.

Očekivalo se, naime, da će japanska središnja banka poduzeti neke korake prema zaoštravanju monetarne politike, s obzirom da je inflacija u Japanu dosegnula 4 posto, najvišu razinu od 1981. godine.

No, čelnici središnje banke odlučili su prošloga tjedna zadržati labavu monetarnu politiku kako bi poduprli rast gospodarstva. (H)

You may also read!

-Damir-Novotny

Novotny: Američko-europski trgovinski rat bez značajnijih učinaka na Hrvatsku

Podizanje carina i otvaranje trgovinskog rata između SAD-a i EU-a negativno će utjecati na vanjskotrgovinsku razmjenu Hrvatske i SAD-a,

Read More...
svi

Povezivanje poduzeća i škola ključno za rješavanje izazova na tržištu rada

Projekt HGK Komore Zagreb Izgradi karijeru - skoči u budućnost, koji povezuje učenike srednjih strukovnih škola iz Zagrebačke županije

Read More...
goran-saravanja

Reakcija HGK na carine SAD-a na čelik i aluminij

Nove carinske tarife SAD-a na proizvode od čelika i aluminija mogle bi destabilizirajući utjecati na gospodarstvo Europske unije. Ne

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design