Cijene nafte porasle su u petak na međunarodnim tržištima prema 86 dolara nakon što je Rusija najavila da će smanjiti proizvodnju u ožujku, skrenuvši pažnju na odluku zapadnih zemalja o ograničenju cijena njezine nafte i naftnih derivata.
Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila viša za 1,41 dolar nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 85,91 dolar. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1,14 dolara višoj cijeni, od 79,20 dolara.
Trgovce je danas zaokupila najava Rusije da će u ožujku “dobrovoljno” proizvoditi manje nafte, za 500.000 barela dnevno, što odgovara pet posto proizvodnje, prema riječima potpredsjednika vlade Alexandera Novaka.
Kako bi ograničili ruske prihode za financiranje rata u Ukrajini, skupina G7 i njezini saveznici, uključujući EU, ograničili su u prosincu cijene ruske nafte na 60 barela, zaprijetivši sankcijama osiguravateljima i prijevoznicima budu li pružali usluge za skuplje barele.
Početkom veljače ograničili su i cijene ruskih derivata, na 45 dolara za one jeftinije, poput loživog ulja, i na 100 dolara za skuplje, poput kerozina i dizela.
“Do danas prodavali smo kompletnu proizvodnju, ali, kao što je već rečeno, nećemo prodavati naftu onima koji se izravno ili neizravno pridržavaju načela ‘ograničenja cijena’, rekao je u petak potpredsjednik ruske vlade.
Neki analitičari nagađaju da se iza ruske najave skrivaju drugi motivi.
“Vjerujemo da odluka (Rusije da se smanji proizvodnju nafte) nije potpuno dobrovoljna… jer su rusku stranu na takav potez vjerojatno prisilili tržišni čimbenici”, rekao je Giovanni Staunovo iz UBS-a.
Ruska najava promijenila je raspoloženje na tržištu koje je jutros bilo prigušeno zbog slabih podataka o kineskoj potražnji i strahovanja od recesije u SAD-u.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je u četvrtak barel košarice nafte njezinih članica poskupio 92 centa, na 82,78 dolara. (H)
