Prema prvoj brzoj procjeni DZS-a i Eurostata (od 2. ožujka), godišnja inflacija potrošačkih cijena je u eurozoni iznosila 8,5 posto, a u Hrvatskoj 11,9 posto (CPI) odnosno 11,7 posto (HICP). Time se nastavilo ublažavanje njenog godišnjeg rasta, u eurozoni četvrti uzastopni mjesec, a u Hrvatskoj treći uzastopni mjesec. No, na mjesečnoj razini, cijene su bile više, u Hrvatskoj za 0,2 posto , a u prosjeku eurozone 0,8 posto.
Temelj ublažavanja rasta godišnje inflacije je niži godišnji rast cijena energije, dok cijene hrane postaju jači inflatorni izvor. Cijene hrane su, naime, i u siječnju i u veljači porasle i u eurozoni i u Hrvatskoj na godišnjoj razini, iako su globalne cijene hrane i poljoprivrednih sirovina u padajućem trendu (FAO indeks cijena hrane pokazuje godišnji pad cijena posljednja tri mjeseca).
Cijene sirove nafte i prirodnog plina na robnim burzama su također u padu te su ispod razina od prije godinu dana. Rast cijena energije je još uvijek ograničen mjerama vlada, dok je cijene hrane teže kontrolirati u tržišnim gospodarstvima. U Hrvatskoj cijene hrane imaju veći ponder u indeksu potrošačkih cijena nego što je to u prosjeku eurozone, pa promjene cijena hrane imaju i veći utjecaj na opću razinu statistički iskazane inflacije u Hrvatskoj nego u eurozoni.
Unutar eurozone je u veljači raspon inflacije bio od 4,8 posto u Luksemburgu do 20,1 posto u Latviji, a Hrvatska je imala petu najvišu razinu. Kao i većina ostalih vlada u EU, hrvatska vlada intervenira kod cijena energenata.
Novi paket mjera najavljen za travanj ublažit će inflatorne pritiske. Spomenute stope rasta cijena hrane i energenata u Hrvatskoj i eurozoni bile bi znatno izraženije bez intervencija vlada. Najavljena poskupljena roba široke potrošnje u idućim mjesecima svakako će utjecati na mjesečne stope inflacije, ali i dalje očekujemo niže godišnje stope inflacije tijekom godine.
Ne samo što očekujemo da će visoka inflacija utjecati na osobnu potrošnju, već je i razina cijena znatno viša nakon prošlogodišnje inflacije pa bi poskupljenja morala biti još izraženija da bi se ostvarila ista stopa inflacije.
Komentar glavnog ekonomista HGK Gorana Šaravanje o prvoj procjeni indeksa potrošačkih cijena
