Najveći potencijal automatizacije i rasta izvoza u tekstilnoj industriji.
Prema Strategiji EU za tekstil i odjeću u idućih deset godina tvrtke će morati uložiti resurse u primjenu novih tehnologija s naglaskom na digitalizaciju, inovativni tekstil, rješavanje problema mikroplastike i recikliranja, dajući tako doprinos digitalnoj i zelenoj tranziciji. Istodobno, postoje dodatne prilike za rast kroz približavanje poslova u obližnje zemlje jer robne marke preispituju sigurnost svojih lanaca opskrbe.
S ciljem održive budućnosti ovih djelatnosti, nacionalne sektorske organizacije, poslodavci i sindikati iz Hrvatske, Bugarske, Rumunjske, Sjeverne Makedonije i Srbije u suradnji s europskim socijalnim partnerima danas su na međunarodnoj konferenciji u Bukureštu potpisali Bukureštansku deklaraciju za održivu budućnost industrije tekstila, odjeće, kože i obuće u jugoistočnoj Europi.
“Kako bi se povećala produktivnost i profitabilnost ovih grana industrije, potrebna su sredstva iz fondova EU i na nacionalnoj razini jer će tranzicija na nove modele poslovanja predstavljati veliki financijski, a i organizacijski izazov za tvrtke. Dok slijedimo našu Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030., treba voditi računa o tome da je hrvatska industrija raznovrsna, s različitim sektorima koji se suočavaju s različitim razvojnim izazovima. Za transformaciju je potrebno zajedničko djelovanje svih”, poručila je Jagoda Divić iz Sektora za industriju i održivi razvoj HGK, koja je uz HUP i Sindikat tekstila, obuće, kože i gume potpisnica deklaracije.
Socijalni partneri se kroz deklaraciju obvezuju na suradnju s ciljem uspješne zelene i digitalne transformacije, uz socijalno pravednu tranziciju koja kreira dostojanstvena radna mjesta za sve. Istaknut je i rad s nadležnim tijelima, u smislu odgovarajuće nadogradnje industrijskih strategija, i s obrazovnim institucijama kako bi se osigurala kvalificirana radna snaga za potrebe transformacije.
Robne marke i trgovci koji nabavljaju robu iz jugoistočne Europe trebaju pridonijeti transformaciji kroz odgovorne poslovne prakse. Deklaracijom se poziva i na socijalni dijalog, kao i na odgovarajuća financijska sredstva na razini EU za transformaciju ovih djelatnosti.
Divić je u sklopu panela na konferenciji komentirala i aktualno stanje digitalne transformacije u ovim djelatnostima.
“Odjevna i kožarsko-prerađivačka su radno intenzivne industrije i nemoguće je dio operacija zamijeniti strojevima, dok je u tekstilnoj veća mogućnost primjene automatizacije i novih tehnologija koje uvjetuju profitabilnost i veću stopu izvoza vlastitog proizvoda”, rekla je Divić, ističući da tekstilna industrija i njezini proizvodi imaju neosporivo veliku ulogu i u građevinskoj, medicinskoj, prometnoj i avioindustriji.
To su visoko sofisticirani proizvodi i usluge koje mogu konkurirati na globalnom nivou. Također, digitalizacija se najviše uvodi u proizvodne procese koji zahtijevaju iznimnu preciznost, kao što su kontrola i automatsko krojenje, što tvrtke kožarsko-prerađivačke industrije u Hrvatskoj ili već imaju, ili planiraju uvesti.
Konferencija, koja se od 28. do 29. ožujka održava u Rumunjskoj, dio je istoimenog projekta “Osiguravanje održive budućnosti industrije tekstila, odjeće, kože i obuće u jugoistočnoj Europi”. Cilj je oformiti dugoročnu suradnju dionika s fokusom na strategije za industrijski razvoj i društveni napredak, jačanje reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, razvoj vještina i kapaciteta te poboljšani socijalni dijalog i kolektivne ugovore, uključujući pregovaranje na razini industrije.
Trenutno ove industrije u Bugarskoj, Hrvatskoj, Rumunjskoj, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji zapošljavaju više od 400.000 radnika.