Poduzetnici i građani s opravanjem očekuju i traže da državna uprava bude racionalnija, efikasnija, optimalnija, jeftinija. Nije dovoljno samo promijeniti pojedini Zakon. Jedna od ključnih pretpostavki je i optimalna unutrašnja organizacija tijela državne uprave, tj. sveobuhvatna reforma.
Za kvalitetan rad državnih službenika važan je funkcionalan i povezan ustroj državnih tijela, bez preklapanja nadležnosti i ulaženja u područje kojeg je nositelj drugo tijelo kao središnje mjesto obavljanja određenih poslova.Tek u takvim okolnostima moguće je ostvariti učinkovitost i razvoj državne službe i biti u službi interesa građana i poduzetnika. Nije dovoljno donositi zakone, a ne sagledavati cjelovito i analitički određena pitanja, težeći pri tome racionalizaciji.
Vlada je 2018.g. naglasila da su ciljevi novog Zakona o Državnom inspektoratu poboljšanje rada inspekcija kroz bolju koordinaciju, planiranje aktivnosti i usklađivanje njihova djelovanja, smanjenje represije prema subjektima inspekcijskog nadzora, uvođenje savjetodavnog načina rada državnih inspekcija odnosno proaktivnog pristupa u kontroli poslovanja subjekata.Ocjenjeno je da rascjepkanost nadzora rezultira lošom koordinacijom na terenu te različitim postupanjima inspekcija prema subjektima inspekcijskog nadzora.
Dakle, Vlada je krajem 2018.godine zaključila da se do 1.travnja 2019.godine objedine svi nadzorni poslovi 17 područja iz djelokruga osam ministarstava, u okviru Državnog inspektorata.To znači da je sve poslove nadzora koji su do tada bili ustrojeni kroz posebne inspekcije u okviru pojedinih ministarstava ili su pored toga ostali u nadležnosti pojedinih uprava ministarstava, trebalo objediniti u novi Državni inspektorat RH.
Međutim, to nije u potpunosti provedeno, već i dalje egzistira dvojni/paralelni sustav, tj. nisu razdvojeni upravni poslovi koji su u djelokrugu ministarstava i nadzorni poslovi koji trebaju biti integrirani u određeno područje tj. sektor u okviru Državnog inspektorata.
Kako se očito radilo na brzinu i bez cjelovitog uvida u ustrojstvo pojedinih tijela državne uprave, samo su „mehanički“ prenijeti određeni inspekcijski poslovi na novu organizaciju.
Zadnjim izmjenama Zakona o Državnom inspektoratu u lipnju 2023. rečeno je da je u cilju unaprijeđena postupanja inspekcija Državnog inspektorata uočena potreba za uređenjem i usklađivanjem nekih odredbi Zakona o Državnom inspektoratu, osobito vezano uz djelokrug rada pojedinih inspekcija.Tako su poslovi inspekcije gospodarenja otrovnim kemikalijama pripojeni poslovima sanitarne inspekcije, poslovi energetske inspekcije u području naftnog rudarstva pripojeni su poslovima rudarske inspekcije, a poslovi energetske inspekcije u području toplinarstva i plinarstva, pripojeni su inspekciji opreme pod tlakom.
Međutim, opet je izostalo pripajanje poslovima inspekcije rada, poslova nadzora rada fizičkih i pravnih osoba pružatelja usluga zaštite na radu, na način da ministarstvo logično provodi upravni postupak vezano za izdavanje i oduzimanje ovlaštenja a inspektorat stručno nadzire rad ovlaštenih osoba, umjesto da to čine jednim dijelom i ministarstvo i inspekcija.
Kao što je grupa stručnih autora na osnovu analize modela procesa upravljanja zaštitom na radu u Republici Hrvatskoj, zaključila i predložila „Nadzor nad provedbom zaštite na radu i radom ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba isključiva je ovlast Državnog inspektorata“. (više: https://hrcak.srce.hr/file/349443)
Zato je nužno „reformu“ inspekcijskih poslova završiti,čime će se odista objediniti svi nadzori u okviru jednog tijela a što je isto tako značajno pojačati će se na taj način kadrovski resursi inspekcije (jer će dosadašnji kadrovi iz ministarstava biti preuzeti sa srodnim poslovima u Državni inspektorat).Inspekcija zaštite na radu sada je popunjena u odnosu na sistematizaciju svega 66 posto, a u odnosu na kriterije ILO (Međunarodne orgsnizacije rada) nedostaje više nego dvostruko inspektora u tom području.
Djelovanje inspekcije je važno upravo na tragu ciljeva koji su najavljeni osnivanjem Državnog inspektorata 2019.godine „koordinacija, planiranje aktivnosti i usklađivanje djelovanja, smanjenje represije prema subjektima inspekcijskog nadzora, uvođenje savjetodavnog načina rada državnih inspekcija odnosno proaktivnog pristupa u kontroli poslovanja subjekata“.
Dakle, na potezu je Državni inspektorat kao središnje tijelo državne uprave nadležno za inspekcijske poslove da preuzimanjem nadzora iz resora rada i zaštite na radu, konačno iu cjelosti objedini sve poslove nadzora i kadrovski ekipira inspekcijske službe preraspodjelom raspoloživih ljudskih resursa iz drugih tijela. Pored toga, poduzetnici će se osloboditi dodatnog troška koji sada plaćaju za nadzor ministarstva, uštedjeti će se na utrošku vremena, a sami nadzori inspekcije bit će učinkovitiji.
Istovremeno drugim državnim tijelima će se omogućiti da se efikasnije, osmišljenije i konkretnije bave drugim poslovima iz svojeg djelokruga ,kao što su :cjelovita, kvalitetna i jasna normativna regulativa, organizacija promotivnih kampanja osvješćivanja, razvoj zajedničkog informacijskog sustava sigurnosti i zdravlja na radu Data Collector, analize, istraživanja i sl.
Neprijeporno je da ne treba, kao u zadnjem slučaju, čekati narednih četiri godine da bi se izvršilo navedeno propušteno usklađivanje i uskladila organizacija tijela državne uprave i središnjeg tijela za inspekcijske poslove. Zato je važan i glas poduzetnika koji imaju i pravo i obvezu inzistirati na rješavanju i tog pitanja; odmah i bez odlaganja.
Vitomir Begović
