U Hrvatskoj je 2022. godine ulov i uzgoj morske ribe i drugih morskih organizama bio veći u odnosu na prethodnu godinu za 0,8 posto, a vrijednost ukupnog ribarstva i akvakulture je porasla za 10,7 posto, na 1,8 milijardi kuna, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Statističari objašnjavaju kako je porast ukupne vrijednosti ribarstva i akvakulture rezultat povećanja prosječnih cijena proizvoda u gotovo svim vrstama ribarstva i akvakulture u 2022. godini.
Po podacima DZS-a, vrijednost morskog ribarstva lani je iznosila 1,7 milijardi kuna, što je rast od 10,5 posto prema godini prije.
Lani je prodano 59.522 tona plave ribe, što je za 92 tone manje nego 2021. godine. Istodobno je vrijednost prodane plave ribe pala za 3,8 posto, na 581,5 milijuna kuna.
Lani je prodano i 21.537 tona ostale ribe, a vrijednost te prodaje dosegnula je 1,04 milijarde kuna, što je u odnosu na godinu prije porast za 17,9 posto.
U prošloj godini broj ribara u morskom ribarstvu smanjen je 0,8 posto, na 6.510. Pritom je broj ribara koji obavljaju gospodarski ribolov u morskom ribarstvu smanjen za 0,8 posto, na 2.992, dok je broj ribara u malom obalnom ribolovu smanjen također za 0,8 posto, na 3.518.
Broj ribarskih plovila lani je smanjen za 3,2 posto, na 7.501.
Ukupan ulov i uzgoj (proizvodnja) morske ribe i drugih morskih organizama u 2022. je porastao za 0,8 posto u odnosu na godinu ranije, na 86.013 tone.
Glavninu ulova čini plava riba, najviše srdela
U ukupnom prošlogodišnjem ulovu dominira plava riba s 57.302 tone, a doda li se 3.271 tona plave ribe iz uzgoja, ukupan je ulov i uzgoj plave ribe iznosio 60.573 tone, ili 0,8 posto manje nego 2021. godine.
Najveći udio u prošlogodišnjem ulovu plave ribe ima srdela, 68,5 posto, koje je ulovljeno 39.242 tone ili 3,1 posto manje nego godinu prije.
Ulov i uzgoj tune lani je pao za 32,1 posto, na 4.073 tone. Kod tune prevladava uzgoj s 3.271 tonu, dok je prošlogodišnji ulov tune bio 802 tone.
Statistika morskog ribarstva u prošloj godini pokazuje da je ulov i uzgoj ostale ribe iznosio 22.410 tona, što je 4,2 posto više nego godinu ranije.
Uzgoj lubina je lani iznosio 10.034 tone, a doda li se tomu i 13 tona iz ulova, ukupne su količine 10.047 tona, ili 10,5 posto više nego godinu prije, dok se kod komarče bilježi pad za 0,6 posto, na 7.736 tona, od čega je 7.506 tona iz uzgoja.
Ulov rakova lani je povećan za 5,2 posto, na 1.074 tone, ulov i uzgoj školjkaša za 15,1 posto, na 1.290 tona, a ulov glavonožaca za 1,5 posto, na 666 tona.
Proizvodnje slatkovodne ribe pala za 0,8 posto
Podaci DZS-a pokazuju da je ukupna proizvodnja slatkovodne ribe u 2022. pala za 0,8 posto, na 4.117 tona.
Pritom je proizvodnja konzumne ribe u šaranskim ribnjacima pala za 2,8 posto, na 3.693 tone, dok je proizvodnja u pastrvskim ribnjacima porasla za 20,8 posto, na 424 tona.
Vrijednost slatkovodnog ribarstva u 2022. u odnosu na 2021. porasla je za 14,8 posto, na 80,1 milijun kuna. (H)
